preskoči na sadržaj

Što svemir radi mozgu?

NASA je nedavno obznanila kako radi na planu istraživanja dubokog svemira, čak i slanja astronauta na Mars. Dokazano je kako svemirska putovanja i mikrogravitacija imaju utjecaja na ljudsko tijelo, no kako svemir utječe na mozak još uvijek nije bilo istraženo. Mikrogravitacija ima negativan učinak na tijelo, poput gubitka mišićne i koštane mase. Poza u kojoj glava astronauta za vrijeme odmora visi u neprirodnom položaju, dokazano uzrokuje pomicanje mozga u lubanji.


Kako bi saznali više o posljedicama svemirskih putovanja na mozak, znanstvenici sa Sveučilišta Michigan proučavali su slike učinjene tehnikom MRI mozgova 27 svemirskih šetača od kojih je 14 provelo 6 mjeseci na Internacionalnoj svemirskoj postaji dok je ostalih 13 provelo 2 tjedna u svemirskoj letjelici. Njihov je cilj bio dokazati postoji li razlika u strukturi mozga kod osoba koje su provele neko vrijeme u svemiru.

Na temelju su pregleda opsežne literature znanstvenici zaključili kako se plastičnost mozga, ovisno o iskustvu, mijenja u osjetno-motoričkom dijelu kortikalne regije mozga tijekom svemirskih putovanja. Nakon pregleda literature, znanstvenici su sakupili medicinske kartone astronauta od NASA-e i uspoređivali slike njihovih mozgova, posebice u udjelu sive tvari. Studija, vjerojatno prva koja je pratila strukturalne promjene u mozgovima astronauta, pokazala je kako se volumen sive tvari mozga mijenjao i kako su te promjene ovisile o vremenu provedenom u svemiru.

Što su više vremena provodili u svemiru, siva tvar u mozgu astronauta se više strukturno mijenjala. „Otkrili smo kako su velike regije sive tvari gubile na volumenu, što bi potencijalno moglo biti povezano s redistribucijom cerebrospinalne tekućine u svemiru", navodi Rachel Seidler, profesorica kineziologije i psihologije na Sveučilištu u Michiganu. „Gravitacija ne postoji u svemiru pa nema niti njezinog utjecaja na tjelesne tekućine. Gravitacija ih u normalnim uvjetima povlači prema donjem dijelu tijela pa tako u svemiru često dolazi do situacije „napuhanog lica" astronauta što može rezultirali micanjem mozga unutar lubanje ili kompresijom."

Znanstvenici su također otkrili povećanje u volumenu sive tvari u regiji mozga koja kontrolira pokretanje nogu i procesira informacije koje stižu iz nogu, što utječe na učenje mozga o kretanju u mikrogravitaciji. Te su promjene bile još i veće kod astronauta koji su živjeli na svemirskoj stanici jer je njihov mozak učio i prilagođavao se na takvo kretanje 24 sata u danu, svaki dan. Kada bismo usporedili to ponašanje s ovozemaljskim ponašanjem, reakcija mozga bi bila poput one koja bi se dogodila u nama kad bi se počeli intenzivno baviti novim hobijem, 24 sata dnevno.

Iako znanstvenici nisu u potpunosti otkrili sve o promjenama na mozgu astronauta, ovo bi otkriće moglo utjecati na daljnja istraživanja bolesti koje imaju slične simptome, poput simptoma koji se javljaju nakon dugog oporavka u krevetu ili hidrocefalusa, kod kojeg se cerebrospinalna tekućina nakuplja u lubanji i tvori pritisak na mozak. Također, daljnjim bi radom na ovom otkriću znanstvenici mogli odgonetnuti razloge smanjenih kognitivnih i fizičkih performansa astronauta nakon povratka sa svemirskih putovanja. „Ponašanje se može vratiti na staro, no način na koji mozak upravlja tim ponašanjem se mijenja", zaključuje Seidler.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.

| 13. 2. 2017. u 09:07 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Snalazimo se u prostoru

Za snalaženje učenika u međuodnosima: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan i ispod-iznad. PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1661. - Stockholmska je banka izdala prve novčanice u Europi

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr