preskoči na sadržaj

Učenjem životinje postaju inteligentnije

Činjenica da se životinje mogu služiti oruđem, imaju samokontrolu i određena očekivanja za život objašnjena je pomoću novih modela za životinjsko ponašanje. Istražitelji su kombinirali znanja iz područja umjetne inteligencije, etologije i psihologije učenja kako bi riješili neke od problema vezanih za ponašanje i inteligenciju životinja.


Životinje su vrlo učinkovite: oštrigar brzo otvara dagnju, pavijan uzima svaku priliku za krađu hrane od turista, a štakor s jednostavnošću izbjegava prepreke u parku. Prethodno se smatralo kako se takvo ponašanje nasljeđuje kao instinkt, iako je dobro poznato da životinje imaju veliku sposobnost učenja. Istraživači sa Sveučilišta Stockholm i koledža u Brooklynu napravili su model asocijativnog učenja koji objašnjava kako nastaju učinkovita ponašanja. To znači da životinja ne uči samo posljednji korak u lancu ponašanja koje se isplati tj. dragocjeno joj je. Životinja može naučiti kako su svi koraci ka nagradi vrijedni.

„Naš model učenja može objasniti koliko su napredna ponašanja na razini pojedinca, poput samokontrole, korištenja alata kod čimpanze, ali i ostalih fenomena kao što su životna očekivanja kod nekih životinja", navodi Magnus Enquist, profesor etologije na Sveučilištu u Stockholmu. „Slični se modeli koriste na polju istraživanja umjetne inteligencije, ali su ignorirani u polju proučavanja životinja".

Od 1970-ih poznato je kako životinje procjenjuju prednost određenog ponašanja i da do jedne granice, donose optimalne odluke, za što se pretpostavlja da je genetski predodređeno. Novi se model istraživačkog tima ne odnosi samo na učenje, već uzima u obzir i ideju da ono što životinje mogu naučiti može biti genetski regulirano.

„Mlada je životinja često nespretna, dok je odrasla životinja iznimno vješta. Mlada lisica uopće ne razmišlja o voluharici kao hrani, dok je odrasla lisica stručnjak za lov na voluharice", dodaje Johan Lind docent etologije na Sveučilištu u Stockholmu. „Naš model pokazuje kako genetska regulacija učenja može utjecati na razvitak ponašanja specifičnog za pojedinu vrstu i inteligenciju uzmemo li u obzir da evolucija, između ostalog, može utjecati na znatiželju i brzinu učenja". Istraživači bi novim modelom mogli objasniti kontraproduktivno ponašanje u umjetnom okruženju.

Kao primjer su lavovi u prirodi i u zoološkom vrtu. Dok su mladi, lavići žive s majkama i prate ih u stopu. Kako bi preživjeli u budućnosti, majka ih igrom uči ponašanju u čoporu pa tako lavići dobivaju komade mesa za koje se moraju samostalno izboriti. Na taj se način uče postavljanju sebe u hijerarhiji čopora. Također, lavice svoje mlade potiču na samostalni lov malenog plijena poput miševa ili ptica. Mladunci tada uče tehnike lova koje uključuju pritajivanje, brzi i efikasni napad i rješavaju se straha od plijena.

Nasuprot njima, lavići u zoološkom vrtu ne uče tehniku lova jer im ona nije potrebna kako bi došli do objeda. Oponašanjem odraslih članova čopora iz nastambe, jedino što uče je da hrana dolazi i da ju samo treba pojesti. Kako bi i dalje zadržali bar dio instinkta za istraživanjem i traženjem hrane, zoološki vrtovi koriste brojne metode za sustav „enrichmenta" tj. obogaćivanja života životinja u zoološkim vrtovima. Tada, mladunci i ostali članovi čopora dobivaju hranu skrivenu u kutijama, ledenim kockama, bundevama ili obješene na konopu, kako bi se potaknulo njihovo instinktivno ponašanje.

U prirodi, jedinka koja je znatiželjna i riskira svojim ponašanjem do određene mjere, povećava svoje šanse za preživljavanjem. Kako se okoliš mijenja, mijenja se i stanje lovine pa se i ponašanje prema lovini mora promijeniti. Ako na primjer, u prirodi nestane visoko raslinje koje omogućava prikradanje lavice lovini, ona će se morati prilagoditi na brzi lov bez zasjede. To je moguće jedino brzom prilagodbom tj. evolucijom njenog ponašanja.

„Mnogi modeli učenja mogu objasniti optimalna ponašanja, ali za objasniti kontraproduktivno ponašanje potrebno je razumijevanje mehanizama ponašanja. Korištenjem našeg modela možemo objasniti zašto životinje mogu zaglaviti u neoptimalnom ponašanju. Kao hrčak koji trči u svojem kotaču unatoč hrani pokraj njega. Naš je model obuhvatio temeljne aspekte učenja", zaključuje Stefano Ghirlanda, profesor psihologije na bruklinskom koledžu u New Yorku, jedan od autor rada objavljenog u časopisu Royal Society Open Science.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.

 

 

| 16. 2. 2017. u 08:57 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Toogle mask

U datoteci se nalazi video priručnik s potrebnim materijalima za izradu vježbe u alatu za obradu slike GIMP. 

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1422. - mletački Senat je izdao naredbu da se za svu robu koja se...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr