9. „Noć biologije“
U petak, 7. travnja 2017. godine, održat će se 9. „Noć Biologije“ u dva termina od 11 do 15 sati za organizirane posjete i od 17 do 23 sata, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane do 20 sati.
Prije osam godina po prvi puta na Biološkom odsjeku PMF-a organizirana je manifestacija „Noć biologije“. Jedna duga uzbudljiva noć koja je proslavila život u svim oblicima, puna entuzijazma organizatora i zadovoljstva posjetitelja.
Program s detaljnim rasporedom, dobi za koju su radionice namijenjene i lokacijama održavanja dostupan je na poveznici.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica djecji-dogadjaji.com.
1790. - na jugozapadnom uglu Zocalca, glavnoga trga Mexico Cityja sagrađenog na mjestu nekadašnjega aztečkog Hrama Suncu, pronađen je Aztečki kalendar ili Sunčev kamen. Taj je kalendar nastao u doba vladara Montezume Starijeg i bio je posvećen aztečkomu glavnom božanstvu - Suncu. Aztečki kalendar, bazaltni kameni kolut težak je oko 25 tona i promjera tri i pol metra, ima i mitološko i astrološko značenje. Pretpostavlja da je Sunčev kamen bio dio neke još veće skulpture koja je predstavljala svemir u hramu Sunca. Kalendar ima 18 mjeseci s po 20 dana, a svaki dan ima svoje ime - krokodil, vjetar, zmija, pas, smrt ili jaguar. Četiri koncentrična kruga su četiri godišnja doba s vlastitim suncem. Peto doba je doba Tonatiuha, glavnoga sunca koje održava Svemir i mora ga se hraniti ljudskim žrtvama. Osim koncentričnih krugova dominiraju i četiri smjera smještena pod 90 stupnjeva, koji označavaju četiri strane svijeta. Danas se Aztečki kalendar nalazi u Antropološkom muzeju u Mexico Cityju.
