Rezultati studije: ribe radije jedu mikroplastiku od planktona
Globalna proizvodnja plastike procjenjuje se na 300 milijuna metričkih tona godišnje, a povećava se za 20 miljuna tona svake godine. Pojava plastičnog otpada u morskom okolišu posljedica je masovne upotrebe plastike u modernom društvu. Nedavno je objavljeno nevjerojatno otkriće da ličinke nekih riba nažalost za obrok preferiraju mikroplastiku u odnosu na njima prirodnu hranu - plankton.
Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma navodi da bi do godine 2050. u moru moglo biti više plastike od ribe, stoga ne čudi što je problematika zagađenja oceana plastikom privukla veliku pozornost.
Plastični polimeri otporni su na biološku razgradnju, zadržavaju se u morskom okolišu od nekoliko stotina do tisuću godina razgrađujući se djelovanjem UV zračenja i drugih kemijsko - fizičkih čimbenika u manje čestice koje nazivamo mikroplastikom. Čestice mikroplastike nevidljive su golim okom, nastaju razlaganjem većih komada plastike, a oslobađaju se iz odjeće, kozmetičkih preparata i industrijskih otpadnih voda.
Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj objavili su rad za časopis Science o ličinkama riba koje preferiraju mikroplastiku kao obrok umjesto planktona. Rezultate su čak usporedili sa (ljudskim) tinejdžerima koji na sličan način preferiraju brzu i nezdravu hranu umjesto hranjivog i zdravog obroka. Prisutnost mikroplastike ometa prirodno ponašanje životinja kao što su izbor hrane, stopa aktivnosti i izbjegavanje predatora. Izlaganjem ličinka riba česticama polistirena, jednog od pet najčešćih plastičnih zagađivača, dolazi do promjena u ponašanju kod ličinki i promjenama u njihovu metabolizmu.
Ličinke izložene polistirenu teže izbjegavaju predatore od onih koje su rasle u normalnim, prirodnim uvjetima. Fizikalno - kemijska svojstva plastike djeluju na ribe na način da one procjenjuju da su čestice mikroplastike energetski povoljnije od zooplanktona.
U priobalnim područjima prisutni su mnogi ličinački stadiji beskralješnjaka i kralješnjaka koji zbog prisutnosti mikroplastike mijenjaju svoje prirodno ponašanje i ugibaju ili postaju obrok predatorima koje više nisu sposobni izbjegavati. Ovi rezultati još su ozbiljniji s obzirom na činjenicu da povećana smrtnost ličinačkih stadija svih organizama predstavlja velik problem za stabilnost ekosustava.
Istraživanje predstavlja još jedan u nizu dokaza da je zagađenje oceana mikroplastikom veoma zabrinjavajuće i da su potrebne daljnje studije o utjecaju plastičnog materijala na žive organizme. Također, postaje važno razviti strategije i kontrole zbrinjavanja plastičnog otpada sa svrhom zaštite zdravlja svih ekosustava.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.
1790. - na jugozapadnom uglu Zocalca, glavnoga trga Mexico Cityja sagrađenog na mjestu nekadašnjega aztečkog Hrama Suncu, pronađen je Aztečki kalendar ili Sunčev kamen. Taj je kalendar nastao u doba vladara Montezume Starijeg i bio je posvećen aztečkomu glavnom božanstvu - Suncu. Aztečki kalendar, bazaltni kameni kolut težak je oko 25 tona i promjera tri i pol metra, ima i mitološko i astrološko značenje. Pretpostavlja da je Sunčev kamen bio dio neke još veće skulpture koja je predstavljala svemir u hramu Sunca. Kalendar ima 18 mjeseci s po 20 dana, a svaki dan ima svoje ime - krokodil, vjetar, zmija, pas, smrt ili jaguar. Četiri koncentrična kruga su četiri godišnja doba s vlastitim suncem. Peto doba je doba Tonatiuha, glavnoga sunca koje održava Svemir i mora ga se hraniti ljudskim žrtvama. Osim koncentričnih krugova dominiraju i četiri smjera smještena pod 90 stupnjeva, koji označavaju četiri strane svijeta. Danas se Aztečki kalendar nalazi u Antropološkom muzeju u Mexico Cityju.
