Rezultati studije: ribe radije jedu mikroplastiku od planktona
Globalna proizvodnja plastike procjenjuje se na 300 milijuna metričkih tona godišnje, a povećava se za 20 miljuna tona svake godine. Pojava plastičnog otpada u morskom okolišu posljedica je masovne upotrebe plastike u modernom društvu. Nedavno je objavljeno nevjerojatno otkriće da ličinke nekih riba nažalost za obrok preferiraju mikroplastiku u odnosu na njima prirodnu hranu - plankton.
Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma navodi da bi do godine 2050. u moru moglo biti više plastike od ribe, stoga ne čudi što je problematika zagađenja oceana plastikom privukla veliku pozornost.
Plastični polimeri otporni su na biološku razgradnju, zadržavaju se u morskom okolišu od nekoliko stotina do tisuću godina razgrađujući se djelovanjem UV zračenja i drugih kemijsko - fizičkih čimbenika u manje čestice koje nazivamo mikroplastikom. Čestice mikroplastike nevidljive su golim okom, nastaju razlaganjem većih komada plastike, a oslobađaju se iz odjeće, kozmetičkih preparata i industrijskih otpadnih voda.
Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj objavili su rad za časopis Science o ličinkama riba koje preferiraju mikroplastiku kao obrok umjesto planktona. Rezultate su čak usporedili sa (ljudskim) tinejdžerima koji na sličan način preferiraju brzu i nezdravu hranu umjesto hranjivog i zdravog obroka. Prisutnost mikroplastike ometa prirodno ponašanje životinja kao što su izbor hrane, stopa aktivnosti i izbjegavanje predatora. Izlaganjem ličinka riba česticama polistirena, jednog od pet najčešćih plastičnih zagađivača, dolazi do promjena u ponašanju kod ličinki i promjenama u njihovu metabolizmu.
Ličinke izložene polistirenu teže izbjegavaju predatore od onih koje su rasle u normalnim, prirodnim uvjetima. Fizikalno - kemijska svojstva plastike djeluju na ribe na način da one procjenjuju da su čestice mikroplastike energetski povoljnije od zooplanktona.
U priobalnim područjima prisutni su mnogi ličinački stadiji beskralješnjaka i kralješnjaka koji zbog prisutnosti mikroplastike mijenjaju svoje prirodno ponašanje i ugibaju ili postaju obrok predatorima koje više nisu sposobni izbjegavati. Ovi rezultati još su ozbiljniji s obzirom na činjenicu da povećana smrtnost ličinačkih stadija svih organizama predstavlja velik problem za stabilnost ekosustava.
Istraživanje predstavlja još jedan u nizu dokaza da je zagađenje oceana mikroplastikom veoma zabrinjavajuće i da su potrebne daljnje studije o utjecaju plastičnog materijala na žive organizme. Također, postaje važno razviti strategije i kontrole zbrinjavanja plastičnog otpada sa svrhom zaštite zdravlja svih ekosustava.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.
37. - rođen Neron, rimski car kojeg je godine 50. usvojio car Klaudije oženivši se njegovom majkom Agripinom. Kad je 54. godine naslijedio cara Klaudija, kojeg je Agripina otrovala, Neron je isprva vladao pravedno i mudro, vođen savjetima majke i svoga učitelja, slavnog rimskog filozofa i pisca Seneke, no ubrzo je odbacio njihovo tutorstvo i počeo živjeti raskošno i vladati okrutno. Dao je otrovati mlađeg polubrata Britanika, a 59. godine dao je ubiti i svoju majku - Agripinu. Kad je smaknuo još nekoliko rođaka, došao je red i na njegovu ženu Oktaviju, koju je ubio kako bi se mogao ponovno oženiti. Neron je umislio da je odličan pjevač i glumac te je nastupao na pjevačkim natjecanjima i glumačkim priredbama u Italiji i Grčkoj. Volio je helensku kulturu i govorio dobro grčki; dao je i autonomiju Grčkoj koja je tada bila pod rimskom vlašću. Godine 58., kad su se protiv njega pobunile rimske legije u Španjolskoj i Galiji, današnjoj Francuskoj, Neron je počinio samoubojstvo.
