preskoči na sadržaj

Znate li što trebate jesti ljeti?

Jedite svježe i sezonske namirnice - to bi mogla biti osnovna preporuka za pravilnu prehranu u ljetnim mjesecima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ovim prevrućim ljetnim danima objašnjava koji je najbolji način prehrane uz savjete za hranu i piće tijekom putovanja.


Za pravilno funkcioniranje organizmu je svakodnevno potrebna hrana, no isto tako i tekućina. Preporučeni dnevni unos tekućine ovisi o više čimbenika kao što su tjelesna masa, dob i razina tjelesne aktivnosti. Potrebe za tekućinom tako su povećane u toplijim mjesecima i pri tjelesnoj aktivnosti. Dnevni unos tekućine odnosi se na ukupan unos vode bilo iz hrane, konzumiranja vode ili drugih napitaka.

Preporuka je da za svaki kilogram svoje tjelesne mase unesete 0,3dl tekućine. Tako da ako imate 60 kg preporuče se unos od 1,8 litara tekućine. Ako ste na aktivnom odmoru, tada za svaki sat aktivnosti treba unijeti oko pola litre tekućine.

Potreba za unosom tekućine može se, osim vodom, zadovoljiti i cijeđenim ili hladno prešanim sokovima od voća i povrća, bistrim juhama, nezaslađenim toplim i hladnim čajevima, negaziranim pićima bez šećera ili mlijekom.

Pića koja sadrže kofein, tein i alkohol kao i zaslađeni napitci, bez obzira na količinu, potiču izlučivanje tekućine iz organizma te takva pića valja izbjegavati.

Hladna pića rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava i brzo poprimaju temperaturu tijela, stoga ne smanjuju temperaturu cijelog tijela. Pića koja su na granici zaleđivanja uzrokuju više štete nego koristi; zbog velikih temperaturnih razlika štete onim dijelovima tijela s kojima dolaze u doticaj i dugoročno uzrokuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta, čime stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama i moguć razvoj upale. Bolji učinak imaju umjereno rashlađena pića, dok samo hlađenje tijela treba ostvariti boravkom u primjereno rashlađenim prostorima i tuširanjem.

Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Na taj ćete način osigurati unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike kao što su pranje voća i povrća. Osigurajte svoju dnevnu peticu - voće i povrće konzumirajte barem pet puta tijekom dana, voće ujutro i za međuobroke, a povrće za ručak i večeru. Veličina jednog obroka voća ili povrća trebala bi stati u Vašu šaku. Jedite svježe i sezonske namirnice. Ne jedite voće odmah nakon obroka, jer tada zbog probavljanja prethodno unesene hrane voće fermentira i daje osjet težine i nadutosti.

Pri konzumiranju masnoća u ljetnim mjesecima nije samo važno koliko nego i koju vrstu masnoća unosite. Unošenje masnoća tijekom ljetnih mjeseci treba smanjiti. Koristite hladno prešana ulja poput maslinovog, koje sadrži kvalitetne masne kiseline, a izbjegavajte prženje i opetovano pečenje hrane u istom ulju.

Iskoristite ljeto za uživanje u ribi; plava riba sadrži mnogo korisnih sastojaka, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline (ω-3 masne kiseline), vitamin D i vitamine skupine B. Obratite pozornost na svježinu ribe (oči, škrge), posebno kod plave ribe, jer se tijekom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice, stvara alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija (crvenilo vrata i obraza neposredno nakon konzumacije takve ribe).

Izvori bjelančevina moraju biti raznoliki. Nisu samo bjelančevine životinjskog podrijetla vrijedne, nego se preporučuju i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora potrošiti više energije nego za razgradnju masti i ugljikohidrata, a to znači da se organizam više zagrijava. Obroke treba podijeliti na manje i jesti ih češće kako bi razina šećera u krvi bila ujednačena.

Sol je također važna za normalan rad ljudskog organizma. Ipak, treba biti oprezan pri soljenju hrane budući da je većina namirnica koje konzumiramo bogata solju pa na taj način unosimo dovoljno soli da se zadovolje dnevne potrebe organizma. U pripremi hrane se umjesto dosoljavanja okrenite začinskom bilju.

U slučaju konzumiranja zdravstveno neispravne, bakteriološki zagađene hrane, čovjek može oboljeti od crijevnih infekcija i dobiti simptome poput mučnine, proljeva, povraćanja i povišene temperature. Proljev može biti opasan jer zbog povećanog gubitka tekućine i elektrolita može dovesti do dehidracije, što se može očitovati slabošću i vrtoglavicom. Zbog toga je važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite i piti što više tekućine: vodu, nezaslađene čajeve i bistre juhe, a po potrebi i neke od pripravaka za oralnu rehidraciju.

Kako bi izbjegli trovanje hranom, važno je pravilno pristupati pripremi i čuvanju hrane. Prije svega je važno: održavati higijenu ruku, radnih površina i pribora pri pripremi hrane. pravilno pohranjivati namirnice i pripremljenu hranu, hranu dobro termički obraditi.

| 3. 8. 2017. u 09:37 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

Python osnove programiranja

Python osnove programiranja mrežna je stranica organizirana po programskim strukturama u Python programskom jeziku. Svaka je programska struktura organizirana kroz ppt prezentaciju uvoda u samu programsku...

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1740. - nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog, na...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr