preskoči na sadržaj

Plastični otpad naišao na potencijalnu prijetnju svome opstanku

U 27 zemalja Europske unije uključujući Norvešku i Švicarsku godišnje se na odlagališta otpada odbacuje 38 % plastičnog otpada, 26 % se reciklira, dok se 36 % koristi kao energent dobiven izgaranjem plastike, što rezultira štetnim negativnim posljedicama za ekosustav. 


Španjolska znanstvenica Federica Bertocchini s Instituta za biomedicinu i biotehnologiju u Kantabriji u slobodno se vrijeme bavi pčelarstvom. Tijekom čišćenja košnice od ličinki moljaca zapazila je da su ličinke vrste Galleria mellonella napravile male rupe u plastičnoj vrećici i pobjegle. Nošena ljudskom znatiželjom, Bertocchini je zajedno s kolegom sa Sveučilišta u Cambridgeu provela niz studija kako bi dokazala da ličinke jedu plastiku ili posjeduju crijevnu floru koja je sposobna razgraditi plastiku.

Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Current Biology dokazalo je da su ličinke sposobne razgraditi polietilen, koji je uz polipropilen glavni tip plastike pronađen u otpadu. Znanstvenici smatraju da se radi o enzimu kojeg proizvode same ličinke ili pak bakterije u njihovu probavnom sustavu. Enzim razgrađuje dugačke molekule polietilena (koje su inače teško razgradive) na manje molekule za koje znanstvenici smatraju da su manje štetne i jednostavnije ih je reciklirati. U ovom se slučaju ne radi o usitnjavanju plastike na mikrofrakcije, nego o biorazgradnji na jednostavnije spojeve. 

Važno je naglasiti kako su znanstvenici dokazali da ličinka pojede dva miligrama plastike dnevno, dok primjerice Velika Britanija sama proizvodi oko 2 milijuna tona plastičnog otpada, stoga bi bilo potrebno da se milijarde gusjenica neprestano hrane plastikom kako bi se sva plastika razgradila. Također, ne smije se zaboraviti činjenica da Galleria mellonella, hrvatskog imena veliki voskov moljac, uništava pčeline saće jer se hrani voskom i smatra se kako samo u SAD-u godišnje uzrokuje višemilijunske svote u brojanju štete.

Uzgoj ličinki G. mellonella u velikom obujmu svakako nije rješenje za problem plastičnog otpada, no budućim istraživanjima znanstvenici planiraju identificirati enzim kojeg proizvode ličinke, izolirati gen koji je odgovoran za sintezu tog enzima i pomoću biotehnoloških metoda ugraditi ga u bakterije i fitoplankton kako bi se jednostavnije razgrađivao plastični otpad prisutan u okolišu.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Biologija.com.hr.

 

| 18. 8. 2017. u 08:12 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Hrvatska kakvu želimo

Donosimo vam rad Petre Maravić, učenice 6. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, Pš Drežnica. Petra je napisala pjesmu za literarno-likovni natječaj "Hrvatska kakvu...

Nastavni materijali

Znamenitosti Slovenije

Niz fotografija najpoznatijih znamenitosti Slovenije

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1871. - rođen Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski inženjer i jedan od...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr