preskoči na sadržaj

Zašto su psi naši najbolji prijatelji?

Znanstvenici su identificirali genetičku razliku između pripitomljenih pasa i vukova koja bi mogla baciti svjetlo na društvenu interakciju između pasa i ljudi.


Rezultati studije objavljeni u časopisu Science Advances pružaju nov način razumijevanja bihevioralne razlike između psa i vuka, koja je započela prije nekoliko tisuća godina, kaže Monique Udell, koja se bavi znanošću o životinjama na Državnom sveučilištu u Oregonu i jedna je od voditelja studije.

“Genetska osnova za bihevioralnu razliku između pasa i vukova nije nešto što dobro razumijemo, tu se osobito misli na pseći uspjeh u ljudskom okruženju”, rekla je Udell. “Nekad se mislilo da su psi tijekom pripitomljavanja evolucijom došli do naprednog oblika društvene spoznaje, koja vukovima nedostaje. Novi dokazi predlažu da psi umjesto toga imaju takvo genetsko stanje koje može dovesti do pretjerane motivacije za traženjem društvenog kontakta, u usporedbi s vukovima koji to nemaju.”

Ovo je prva studija koja povezuje bihevioralne i genetičke podatke u razumijevanje molekularnih preduvjeta za razvoj promjena unutar društvenog ponašanja pasa tijekom pripitomljavanja, rekla je Udell, voditeljica Laboratorija za interakciju ljudi i životinja na Fakultetu agrikulturnih znanosti pri Sveučilištu Oregon.

Korištenjem molekularnih alata, tim genetičara pod vodstvom biologice Bridett von Holdt s Princetona ustanovio je da psi imaju iste genetičke markere koji su pronađeni u ljudima s Williams-Beuren sindromom kojeg karakteriziraju razvojne poteškoće i “hipersocijalno” ponašanje.

U ovoj su studiji znanstvenici procijenili društvenost spram ljudi kod 18 pripitomljenih pasa i 10 zatočenih sivih vukova koji su prošli socijalizaciju s ljudima, koristeći se zadacima društvenosti i rješavanja problema. Psi i vukovi suočeni su s rješivim zadatkom u prisutnosti čovjeka: otvaranje interaktivne kutije s kobasicom unutar dvije minute. Psi su češće gledali u čovjeka i nisu ustrajali na zadatku. Vukovi su češće ustrajali i uspješno riješili zadatak, čak i u prisutnosti čovjeka.

Znanstvenici su osmislili i drugi test. Jedna osoba sjedila je unutar označenog kruga u aktivnoj i pasivnoj fazi. U aktivnoj fazi, osoba je zazivala životinju njenim imenom i aktivno je ohrabrivala na kontakt, ne napuštajući pritom krug. U pasivnoj fazi, osoba je tiho sjedila i ignorirala životinju gledajući u pod.

I psi i vukovi su brzo prilazili ljudima, ali vukovi su češće odlutali nakon samo par sekundi. Psi su ostajali duže vremena, neovisno o tome poznaju li osobu otprije ili ne.

Nakon testova, znanstvenici su sakupili uzorke krvi životinja za genetičko testiranje.

“Napravili smo brojna istraživanja koja pokazuju da vukovi i psi mogu ostvariti jednake rezultate na zadacima društvene kognicije”, rekla je Udell. “Prava je razlika, čini se, u upornosti kojom pas gleda u ljude i želji da duže ostane u čovjekovoj blizini.”

Studija predstavlja nadogradnju na rad Laboratorija za interakciju ljudi i životinja koji se fokusira na ponašanje pasa i društvenu kogniciju. U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Animal Cognition, Udell tim je znanstvenika pronašao da između četiri seta pasa – dvije grupe psećih kućnih ljubimaca, grupa slobodnih pripitomljenih pasa i vukovi koji su prošli socijalizaciju s ljudima – upravo vukovi najviše inzistiraju na rješavanju problemskih zadataka u prisutnosti čovjeka, a psi su fokusiraniji na čovjeka.

No, ono što je znanstvenike iznenadilo je da su slobodni pripitomljeni psi, koji žive na ulicama Indije, najmanje inzistirali na rješavanju zadatka i gledali u čovjeka duže nego psi koji su kućni ljubimci. “To je bilo iznenađujuće i zanimljivo otkriće”, rekla je Lauren Brubaker, doktorandica na Državnom sveučilištu u Oregonu i voditeljica te studije.


Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/

| 21. 8. 2017. u 10:08 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1664. - Grof Nikola Zrinski, hrvatski ban od 1647. do 1664. godine...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr