Otkriveni špiljski crteži iz davno izgubljene civilizacije
Na Karibima su pronađeni crteži u špiljama koje su izradili pripadnici plemena Tainos. Oni su u živjeli na otoku Mona koji je danas nenaseljeni prirodni rezervat. Crteži su nastali u 14. stoljeću, prije dolaska Columba.
Znanstvenici sa sveučilišta Leicester, Cambridge zajedno sa stručnjacima iz Britanskog muzeja i Centra Advanced Studies iz Puerto Ricoa istraživali su to područje. Njihovi pronalasci su opisani u časopisu Journal of Archaeological Science. Do sada su istražili 70 špilja, a ostalo ih je još oko dvanaest. Na crtežima su prikazana ljudska i životinjska lica kao i veliki broj apstraktnih oblika.
Jedan je od istraživača Victor Serrano rekao: “Većina se crteža iz predkolonijalnog razdoblja nalazi na iznimno uskom području duboko u špiljama. Do nekih smo morali puzati, ali kada ih ugledate, osjetite da vam se trud isplatio. Zamislite društvenu mrežu na kojoj umjesto objava imate zid špilje ili krov pun različitih crteža.”
Terenski je rad je trajao od 2013. do 2016. godine, a financirao ga je National Geographic. Obavljeno je datiranje ugljikom i uranom kako bi se odredila njihova starost. Dobiveni su podaci pokazali kako su crteži stari oko 800 godina tj. da su nastali u 14. i 15. stoljeću.
Pripadnici su plemena Tainos koristili različite tehnike crtanja. Primjerice, prste su vukli po zidu i tako skidali površinski sloj ispod kojeg bi se pokazala svjetlija stijena. To je bila najprimitivnija tehnika. U drugoj su tehnici koristili izmet od šišmiša i na taj način dobili smeđu i žutu boju, a crvenu su dobivali iz minerala koji su se nalazili na podu špilje. Ostaci su biljaka pronađeni u boji i one su im omogućavale postojanost. Određeni su pripadnici plemena koristili i ugljen.
Pleme je Tainos nestalo zbog gladi i bolesti, a vodili su i rat protiv Španjolaca.
Znanstvenicima ovo otkriće znači mnogo jer im omogućuje uvid u samu bit sustava vjerovanja starih plemena kao i njihov kulturni identitet.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1931. - umro Thomas Alva Edison, jedan od najvećih tehničkih genija. U šesnaestoj se godini prvi put susreo s pojmovima kao što su struja, telegraf i telefon. Genijalnog dječaka zanimale su neobične naprave pa ih je vrlo brzo upoznao, a ubrzo i počeo održavati i popravljati. Uskoro je prijavio svoj prvi patent: telegraf koji šalje i prima tiskana slova. Prvi je to od oko 1300 patenata koji će doslovce promijeniti svijet i uvesti ga u industrijsko doba. Novcem od prvih patenata Edison je otvorio poznati istraživački laboratorij u Menlo Parku kraj New Yorka. Tamo je patentirao mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, aerofon, alkalni čelični akumulator, aparat koji može slati više različitih poruka jednim vodičem, strujni osigurač s taljivom žicom, konstrukciju prvog kinematografa itd. Edisonov važan izum je i žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti.
