Otkriveni špiljski crteži iz davno izgubljene civilizacije
Na Karibima su pronađeni crteži u špiljama koje su izradili pripadnici plemena Tainos. Oni su u živjeli na otoku Mona koji je danas nenaseljeni prirodni rezervat. Crteži su nastali u 14. stoljeću, prije dolaska Columba.
Znanstvenici sa sveučilišta Leicester, Cambridge zajedno sa stručnjacima iz Britanskog muzeja i Centra Advanced Studies iz Puerto Ricoa istraživali su to područje. Njihovi pronalasci su opisani u časopisu Journal of Archaeological Science. Do sada su istražili 70 špilja, a ostalo ih je još oko dvanaest. Na crtežima su prikazana ljudska i životinjska lica kao i veliki broj apstraktnih oblika.
Jedan je od istraživača Victor Serrano rekao: “Većina se crteža iz predkolonijalnog razdoblja nalazi na iznimno uskom području duboko u špiljama. Do nekih smo morali puzati, ali kada ih ugledate, osjetite da vam se trud isplatio. Zamislite društvenu mrežu na kojoj umjesto objava imate zid špilje ili krov pun različitih crteža.”
Terenski je rad je trajao od 2013. do 2016. godine, a financirao ga je National Geographic. Obavljeno je datiranje ugljikom i uranom kako bi se odredila njihova starost. Dobiveni su podaci pokazali kako su crteži stari oko 800 godina tj. da su nastali u 14. i 15. stoljeću.
Pripadnici su plemena Tainos koristili različite tehnike crtanja. Primjerice, prste su vukli po zidu i tako skidali površinski sloj ispod kojeg bi se pokazala svjetlija stijena. To je bila najprimitivnija tehnika. U drugoj su tehnici koristili izmet od šišmiša i na taj način dobili smeđu i žutu boju, a crvenu su dobivali iz minerala koji su se nalazili na podu špilje. Ostaci su biljaka pronađeni u boji i one su im omogućavale postojanost. Određeni su pripadnici plemena koristili i ugljen.
Pleme je Tainos nestalo zbog gladi i bolesti, a vodili su i rat protiv Španjolaca.
Znanstvenicima ovo otkriće znači mnogo jer im omogućuje uvid u samu bit sustava vjerovanja starih plemena kao i njihov kulturni identitet.
Vijest i fotografija preneseni su s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1553. - umro Hanibal Lucić, hrvatski pjesnik i dramatičar, autor Pisni ljuvenih i Robinje - prve hrvatske svjetovne drame s aktualnom tematikom. Stvarao je u petrarkističko-trubadurskom duhu, ali i prema domaćim uzorima (Džore Držić) i narodnom pjesništvu. O njegovu životu sačuvalo se malo sigurnih podataka. Poznato je da je kao plemić bio svjedok pučkog ustanka Matije Ivanića te da se kao imućan čovjek držao po strani spram zahtjeva pučana, pred kojima bježi u Split i Trogir. Poslije propasti bune vraća se u Hvar gdje do kraja života obavlja razne javne dužnosti. Uz pisanje stihova i poslanica suvremenicima i pjesama u pohvalu, prevodio je Ovidija, a s nekim se piscima dopisivao, što je bio dio javnog i književnog života toga vremena. Pjesničko djelo Hanibala Lucića ima iznimnu književnu i povijesnu vrijednost.
