preskoči na sadržaj

Određene životinje posjeduju bar jednu osnovnu matematičku vještinu – u određenom smislu mogu brojati

Početkom dvadesetog stoljeća konj imena Pametni Hans iz Berlina privukao je pozornost ljudi diljem svijeta. Njegov je trener ukazao na to kako ovaj kopitar može brojati i rješavati matematičke probleme. To je radio tako što bi kopitom tapkao kako bi pokazao broj ili točan odgovor između više ponuđenih izbora.


Znanstvenici su poslije otkrili kako Pametni Hans zapravo i nema matematičke vještine, ali je bio svakako pokazao zavidne vještine opažanja. Ukratko, nije mogao odgovarati na pitanja na koja ispitivači također nisu znali odgovor jer je Pametni Hans u stvari čitao sićušne tjelesne i facijalne znakove kako bi saznao točan odgovor.

Unatoč tome što Pametni Hans nije uspio položiti matematički kviz u prošlom stoljeću, studije su u posljednjih nekoliko desetljeća pokazale kako brojne žive vrste imaju svojevrsni ”osjećaj za brojeve” ili sposobnost razlikovanja raznih količina određenih predmeta.

Izgleda kako neljudski primati imaju najnaprednije numeričke vještine, što možda i nije toliko iznenađujuće. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, znanstvenici su pokazali kako čimpanze mogu zbrojiti broj čokolada raspoređenih u dvije zdjele za hranu (do 5 komada čokolade u svakoj posudi), usporediti taj broj sa zbrojem dvije druge zdjele za hranu i točno izabrati veću od ove dvije sume u 90 % slučajeva.

Dvadeset godina kasnije znanstvenici su pokazali da Rezus makaki majmuni mogu pravilno i brzo izbrojati broj predmeta na ekranu u 80 % slučajeva kao i studenti na fakultetu. U narednim je eksperimentima pokazano da majmuni mogu računati preko osjetila tako što povezuju broj zvukova koje čuju s brojem oblika koje vide na ekranu.

Lavovi također imaju osjećaj povezan sa zvukom. Ranija su istraživanja pokazala kako lavovi odlučuju hoće li prići ili se povući pred zvukovima glasnih uljeza (koji se prenose zvučnikom) ovisno od njihovog broja i od toga koliko članova ima u njihovoj vlastitoj grupi. Neki drugi sisavci, uključujući crne medvjede i vukove, također su pokazali sposobnost razlikovanje količina.

Pčele su, pak, poznate po svojoj izuzetnoj spoznaji, uključujući vještine društvenog učenja i odlučivanja. Znanstvenici također već dugo znaju da insekti znaju računati, barem do broja četiri. Devedesetih je pokazano kako medonosne pčele znaju koliko su daleko otputovale od svoje košnice tako što bi putem brojale orijentire (do četiri) te bi se zbunile kada bi znanstvenici izmijenili njihov broj.

Za razliku od njih, ribe nisu pretjerano poznate po svojoj inteligenciji. Ipak i te životinje imaju osjećaj za brojeve. Studije provedene na Gupi ribama pokazale su kako će se one radije pridružiti jatima koja su brojnija, ali time i sigurnija.

Određene studije pokazuju kako osjećaj za brojeve može biti nešto s čim se određene životinje i rađaju. Prije dvije su godine znanstvenici ustanovili kako pilići stari tri dana mogu identificirati veće i manje količine, možda čak i razmišljati o brojevima na ”brojčanoj liniji” koja se kreće s lijeva na desno, slično poput ljudi.

Bez obzira na sve, naš osjećaj za brojeve nije nešto posve jedinstveno. Zapravo, to vjerojatno i nije nešto što je rezervirano za životinje. Venerina muholovka, dakle biljka, također zna ”računati”.



Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/clanak/.

 

 

| 18. 12. 2017. u 08:23 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sto godina od početka Velikog rata

Srednja Škola Ban Josip Jelačić ove školske godine, u sklopu Erasmus+ programa, provodi projekt Nastava 21. stoljeća kojem je cilj uvesti inovativne metode i digitalne alate u nastavu. Na tribini Povijest za...

Nastavni materijali

Videokonferencijski nastavni sat Osnova automatizacije

U  Industrijskoj strojarskoj  školi u Zagrebu, u ponedjeljak, 19. ožujka 2018. godine, održan je nastavni sat iz predmeta Osnove automatizacije područja pneumatike. Videokonferencijski nastavni sat održan je u...

Audio&video

Zašto tako

Emisija koja se bavi odgojem i problemima djece i mladih u odrastanju. Ovisnosti o drogama i alkoholu, poremećaji prehrane, modni zahtjevi, izlasci, odnosi među...

1626. - na današnji je dan nizozemski doseljenik Peter Minuit,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr