preskoči na sadržaj

Rekordna kiselost oceana

Acidifikacija je prijetnja morskom ekosustavu. Zahvaljujući emisiji ugljičnog dioksida razina stakleničkih plinova sve je viša. Oceani, koji tu emisiju apsorbiraju su kiseliji (acidifikacija), a to ima sve pogubniji utjecaj na morske ekosustave i riblje resurse. To tvrde autori izvješća pod nazivom “Biološki utjecaji na acidifikaciju oceana” (BIOACID).


Rezultati velikog osmogodišnjeg istraživanja koje je provodilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost izuzetno štetno utječe na podmladak morske faune. Brojka mladih životinjskih vrsta bi se mogla smanjiti na četvrtinu u usporedbi s onim što imamo danas. Neki su od stručnjaka još i pesimističniji pa smatraju da će smanjenje pasti na dvanaestinu.

Glavni zaključci brošure predstavljali su se na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu krajem studenoga. Autori dotičnog projekta BIOACID tvrde kako će neke životinjske vrste najprije imati koristi od kemijskih promjena (alge, recimo, zbog ugljikovog dioksida za fotosintezu) no čak će i one u konačnici biti indirektno pogođene promjenama u cijelom hranidbenom lancu.

Tvrdi se i da će na pogubnost promjena uzrokovanih zakiseljavanjem imati utjecaja i na klimatske promjene, razvoj obalnih gradova, zagađenost, pretjerani izlov i poljoprivredna gnojiva. Ističe se da se acidifikacija događa na vrhuncu globalnog zatopljenja što ljudski rod dovodi do dvostruke nevolje. Kombinacija tih dvaju faktora bi mogla biti najkritičniji ekonomski i okolišni izazov stoljeća.

Oceani naime, apsorbiraju četvrtinu emisija stakleničkih plinova i dodatno se još četvrtina usisa u biosferu, a to prirodno limitira razinu stakleničkih plinova u atmosferi. CO2 se u atmosferi zadržava stotinama godina, a u oceanima i dulje. Plinovi pohranjeni u njima imaju dugoročne posljedice zbog acidifikacije.

Kako bi se slikovitije približilo koliko je stanje alarmantno potrebno je napomenuti da svakog dana svjetski oceani apsorbiraju 4 kg CO2 po osobi, a postojeća razina kiselosti oceana  je “bez presedana u 300 milijuna godina”, stoji u upozorenju znanstvenika.

Ugljični se dioksid iz fosilnih goriva rastvara u morskoj vodi proizvodeći tako karbonatnu kiselinu zbog čega se smanjuje pH faktor vode. Od samog početka industrijske revolucije je prosječan pH globalne površine oceana pao s 8,2 na 8,1. U prijevodu, kiselost je povećana za oko 26 %.

“Acidifikacija utječe na život svih morskih stanovnika, samo u različitoj mjeri”, poruka je voditelja studije, profesor Ulfa Riebesella iz Centra za istraživanje oceana GEOMAR Helmholtz. Upozorio je da će negativan utjecaj jače osjetiti morske životinje u svojoj ranijoj životnoj fazi. “Čak i ako morski organizmi nisu direktno pogođeni acidifikacijom, ona će na njih indirektno utjecati preko promjene staništa ili izmjenama u hranidbenom lancu. Već je ugrožen podmladak atlantskog bakalara, plave dagnje, morskog leptira, morske zvijezde i morskog ježa.”

Stručnjakinja za acidifikaciju oceana dr. Carol Turley iz britanskog laboratorija Plymouth Marine kaže da je studija BIOACID-a iznimno važna. “Ona pridonosi bitnom uvidu u posljedice koje acidifikacija oceana može imati na ogroman broj morskih organizama, od mikroba pa do ribljih vrsta“, kazala je Turley.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/clanak/

| 20. 12. 2017. u 09:59 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

1931. - umro Thomas Alva Edison, jedan od najvećih tehničkih genija. U...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr