preskoči na sadržaj

Velika opasnost od slatkovodnog zakiseljavanja

Acidifikacija (zakiseljavanje) dostigla je rekordne iznose kod oceana, no nije to sve. Određeni se slatkovodni sustavi također ubrzano zakiseljavaju zahvaljujući porastu emisije ugljičnog dioksida, pokazala je tako studija njemačkih znanstvenika koja je povećala strahovanje za budućnost kako ribljeg fonda, tako i kvalitete same vode.


Svega je 1 % svih svjetskih zaliha vode slatkovodno i u njima je otprilike 40 % svih svjetskih riba. U svijetu se koristi 70 % slatkovodnih rezervi u poljoprivredi, uključujući navodnjavanje, akvakulture i stočarstvo, prema organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Brojne su studije već upozoravale na opasnost narušavanja bioraznolikosti oceana i sveukupne produktivnosti i morskog života zbog zakiseljavanja koje je nastupilo kao rezultat izgaranja fosilnih goriva i posljedičnog povećavanja razina ugljičnog dioksida.

Studije su o slatkovodnim sustavima rjeđe, no nedavno je objavljena jedna u stručnom časopisu Current Biology i pokazuje, nažalost, da se i slatkovodni sustavi zakiseljavaju. Naime, znanstvenici su proučavali razne podatke koji su prikupljani od 1981. do 2015. godine u velika četiri slatkovodna rezervoara u Njemačkoj.

Otkriven je kontinuirani porast ugljičnog dioksida u vodi i porast pH, mjere kiselosti ili lužnatosti vode, od 0,3, izvijestila je Linda Weiss, voditeljica istraživanja. “To je puno brže nego u oceanima jer se ne predviđa zakiseljavanje oceana za 0,3 pH do 2100.”, objasnila je Weiss.

Ubrzani rast ugljičnog dioksida ima utjecaj na planktonske račiće, inače važan izvor hrane za ribe, jer on umanjuje njihovu sposobnost da predvide grabežljivce kako bi se obranile, otkriva istraživanje. To ujedno znači da ih u kraćem razdoblju može biti više i pojedeno čime se umanjuje količina hrane za ribe, poručuje Weiss napominjući kako je još rano za detaljnije zaključke.

“Prvi bi znak spomenutog slatkovodnog zakiseljavanja mogla biti loša kvaliteta vode zato što se čini da bakterije koje proizvode toksine bujaju u tim višim koncentracijama ugljičnog dioksida u slatkoj vodi”, ispričao je Caleb Hasler, profesor sa sveučilišta Winnipeg koji proučava očuvanje vodnih sustava.

Hitne nove studije potrebne su kako bi se procijenio potencijalni ekonomski i ekološki utjecaj zakiseljavanja rijeka, potoka i jezera, znanstvenici upozoravaju.

Studija iz 2015. godine provedena na velikim sjevernoameričkim jezerima, inače najvećem slatkovodnom sustavu na planeti otkrila je da se zakiseljavaju istom brzinom kao i oceani. Weiss tvrdi kako bi objašnjenje različitih zaključaka tog i njezinog istraživanja moglo biti u tome što je različita veličina vodene mase ili u geologiji.

“Željeli bismo imati više podatka iz cijelog svijeta kako bismo mogli odrediti je li u pitanju globalni fenomen ili postoje geografske razlike”, kaže Weiss.


Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/clanak/

| 16. 1. 2018. u 09:21 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Sto godina od početka Velikog rata

Srednja Škola Ban Josip Jelačić ove školske godine, u sklopu Erasmus+ programa, provodi projekt Nastava 21. stoljeća kojem je cilj uvesti inovativne metode i digitalne alate u nastavu. Na tribini Povijest za...

Nastavni materijali

Videokonferencijski nastavni sat Osnova automatizacije

U  Industrijskoj strojarskoj  školi u Zagrebu, u ponedjeljak, 19. ožujka 2018. godine, održan je nastavni sat iz predmeta Osnove automatizacije područja pneumatike. Videokonferencijski nastavni sat održan je u...

1724. - rođen Immanuel Kant, njemački filozof čijom pojavom započinje...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr