preskoči na sadržaj

Oceanske životinje ugrožene zbog mikroplastike

Znanstvenici upozoravaju kako mikroplastika i njezine toksične kemikalije predstavljaju u oceanima prijetnju velikim životinjama poput morskih pasa, kitova i divovskih raža. Takve životinje gutaju tisuće prostornih metara morske vode u danu kako bi pokupile plankton pa tako gutaju i mikroplastiku iz zagađenih voda, bilo izravno ili jedući zagađenu lovinu. Tako navodi znanstvena analiza objavljena u časopisu Trends in Ecology & Evolution.


Kemikalije se i predmeti povezani s plastikom desetljećima mogu nakupljati i mijenjati biološke procese kod životinja vodeći do izmijenjenog rasta, razvoja i reprodukcije, uključujući i smanjenu plodnost. Mikroplastiku predstavljaju male čestice duljine do pet milimetara koje su itekako štetne za morski život.

“Dok treba još vremena da se potvrdi konačna veza između unosa mikroplastike i izloženosti toksinima kod onih životinja koje se hrane „filtriranjem“ vode, studije o malim ribama i morskim pticama već su pokazale vezu”, rekla je Elitza Germanov, voditeljica istraživanja.

Morske vrste također su u opasnosti zbog toga što se njihovo stanište preklapa sa žarištima zagađenja poput Meksičkog zaljeva, Bengalskog zaljeva, Mediterana i koraljnog trokuta (područja u Tihom oceanu od Malezije do Solomonskih otoka).

“Mnoge su od životinja, poput manta raža, ugrožene vrste pa je teže procijeniti koncentraciju plastike onim konvencionalnim metodama kao što je analiza želučanog sadržaja”, tvrdi Germanov. “Zato koristimo nesmrtonosne metode prikupljanja manjih količina tkiva koje onda testiramo na tragove kemikalija pomoću sofisticiranih i analitičkih metoda”, pojašnjava.

Maria Cristina Fossi, kao koautorica studije, tvrdi da jedna druga studija koju je vodila o kitopsinama Kalifornijskog zaljeva i o kitovima perajarima Mediterana potvrđuje izloženost toksičnim kemikalijama.

“Budući da su to žarišne točke za zagađenje mikroplastikom, naši bi rezultati mogli pokazati da te životinje unose mikroplastiku na predjelima na kojima se hrane”, potvrđuje Fossi. Po njezinom bi istraživanju kitopsine mogle unositi 171 komad plastike dnevno nakon što je pronađeno prosječno 0,7 plastičnih komada po prostornom metru u vodi oko poluotoka u Kalifornijskom zaljevu, a to je važno područje hranjenja za ugrožene kitopsine.

Germanov tvrdi i da zagađenje mikroplastikom može zagaditi staništa već ugroženih vrsta. ”S obzirom na globalno očekivani rast proizvodnje plastike naredna bi se istraživanja trebala usmjeriti na obalna područja gdje se zagađenje mikroplastikom poklapa s ključnim područjima za hranjenje i razmnožavanje tih ugroženih životinja”.

U posljednje je vrijeme mnogo izvješća i studija koje pokazuju kako se morski svijet suočava s egzistencijalnim opasnostima od milijuna tona plastičnog otpada koji redovno završi u oceanima. Prošle je godine bilo i izvješća o uginulom kitu kojem su u želucu pronašli više od 30 plastičnih vreća u Norveškoj te je također u Francuskoj pronađeno truplo kita s 800 kilograma plastike.

Organizacija UN-a za oceane sve je to nazvala “planetarnom krizom”, s obzirom na očekivani globalni rast proizvodnje plastike. Od 2015. godine proizvedeno je više od 6,3 milijarde tona plastičnog otpada na svijetu, a samo se 20 % njega recikliralo ili uništilo spaljivanjem. Ostatak je završio u okolišu.



Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/

| 23. 2. 2018. u 08:50 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Hrvatska književnost 18. stoljeća

U sklopu projekta Erasmus plus pod nazivom Škola 21. stoljeća učenici Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića upoznati su s mnogim novim aplikacijama. Tako su učenici 2.a, 2.b i 2.c razreda klasična...

Nastavni materijali

Practical guide for deploying tablets in the classroom

Praktičan vodič za uporabu tableta u nastavi U I. gimnaziji Osijek završen je još jedan Erasmus+ KA1 projekt u sklopu kojeg je nastao vrijedan rezultat projekta, Praktičan vodič za uporabu tableta u...

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1527. - umro Niccolò Machiavelli, talijanski povjesničar,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr