Hrana koja se ne bi smjela davati psima
Mnogi ljudi unatoč upozorenjima veterinara svojim psima daju istu hranu koju oni jedu. Međutim, takva prehrana može loše djelovati na zdravlje kućnih ljubimaca.
U nedavnoj je studiji otkriveno kako ksilitol, koji se obično nalazi u žvakaćim gumama i maslacu od kikirikija, može više naškoditi psima, nego čokolada. Ksilitol ili brezin šećer je kristalizirani ugljikohidrat. Često se koristi kao zamjena običnom šećeru jer ne podiže razinu šećera u krvi.
Prema stručnjacima dr. Goldsteinu iz Animal Medical Centera iz New Yorka i dr. Edwards iz Hope Veterinary Clinic postoji hrana koja se ne bi smjela davati psima jer od nje mogu čak i uginuti.
Hrana koju psi ne smiju jesti:
1. Koštice i jezgra jabuke mogu izazvati širenje zjenica, poteškoće u disanju, stanje šoka pa čak i smrt.
2. Kokos i kokosovo ulje mogu prouzrokovati proljev.
3. Avokado. U avokadu se nalazi persin, toksična tvar koja može izazvati povraćanje i proljev.
4. Grožđe i grožđice mogu izazvati poremećaj u radu bubrega.
5. Crveni luk. Ako se duže vrijeme koristi, može uzrokovati anemiju.
6. Češnjak. Uzrokuje anemiju i probavne smetnje.
7. Sirovo ili nedovoljno skuhano meso i kosti. Meso u takvom obliku može sadržavati bakterije kao što su Salmonella i E. coli. Kosti mogu probiti ili začepiti probavni trakt.
8. Kamilica. Ona može uzrokovati proljev, povraćanje i dermatitis.
9. Sol i slane poslastice. Oni uzrokuju pretjeranu žeđ, povraćanje, proljev, depresiju ili napadaje.
10. Peteljke, lišće i koštice trešanja. One sadrže cijanid koji može uzrokovati poteškoće u disanju, šok pa čak i smrt.
11. Bademi, orasi i lješnjaci. Uzrokuju povraćanje i proljev zbog velike količine masnoća.
12. Citrusi. Čak i male količine mogu prouzrokovati bol u probavnom sustavu.
13. Čokolada može dovesti do povraćanja i proljeva, jake žeđi, ubrzanog rada srca, napadaja i smrti.
14. Kava i kofein. Mogu izazvati iste probleme kao čokolada.
15. Sirova jaja mogu uzrokovati kožne probleme. Opasna su zbog bakterija.
16. Alkohol. Izazva proljev, povraćanje, depresiju, poteškoće s disanjem, komu i na kraju smrt.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1790. - na jugozapadnom uglu Zocalca, glavnoga trga Mexico Cityja sagrađenog na mjestu nekadašnjega aztečkog Hrama Suncu, pronađen je Aztečki kalendar ili Sunčev kamen. Taj je kalendar nastao u doba vladara Montezume Starijeg i bio je posvećen aztečkomu glavnom božanstvu - Suncu. Aztečki kalendar, bazaltni kameni kolut težak je oko 25 tona i promjera tri i pol metra, ima i mitološko i astrološko značenje. Pretpostavlja da je Sunčev kamen bio dio neke još veće skulpture koja je predstavljala svemir u hramu Sunca. Kalendar ima 18 mjeseci s po 20 dana, a svaki dan ima svoje ime - krokodil, vjetar, zmija, pas, smrt ili jaguar. Četiri koncentrična kruga su četiri godišnja doba s vlastitim suncem. Peto doba je doba Tonatiuha, glavnoga sunca koje održava Svemir i mora ga se hraniti ljudskim žrtvama. Osim koncentričnih krugova dominiraju i četiri smjera smještena pod 90 stupnjeva, koji označavaju četiri strane svijeta. Danas se Aztečki kalendar nalazi u Antropološkom muzeju u Mexico Cityju.
