Prošlo je 12 godina otkako je svima omiljeni maleni planet Pluton službeno prestao biti planet, međutim od tada traje rasprava je li to bila ispravna odluka. Skupina stručnjaka tvrdi da razlog zbog kojeg je Pluton degradiran nije valjan i traže da mu se vrati status planeta, piše Science Alert.
Pluton je službeno prestao biti planetom odlukom Međunarodne astronomske unije (IAU) u kolovozu 2016. godine nakon što je globalna skupina astronomskih stručnjaka dodala i treći kriterij za definiciju planeta. Pluton zadovoljava prva dva kriterija, ali treći ne, jer svoju orbitu dijeli s gomilom nebeskih tijela Kupierova pojasa.
Skupina znanstvenika sada tvrdi da treći kriterij nema potporu u znanstvenoj literaturi. Čitajući publikacije objavljene u posljednjih 200 godina, pronašli su samo jednu, iz 1802. godine, koja se koristi čišćenjem orbite kao kriterijem za klasifikaciju planeta.
„IAU nam govori da bi temeljni objekt ove znanosti, planet, trebao biti definiran na temelju koncepta kojim se u svojim istraživanjima ne koristi nitko“, kaže vodeći autor studije Philiip Metzger s Floridskog sveučilišta. I onda po njemu bi trebali s liste izostaviti drugi najsloženiji planet u Sunčevu sustavu.
Trenutačno imamo popis s više od 100 recentnih primjera u kojima se znanstvenici koriste riječju „planet“ tako da krše aktualnu definiciju IAU-a, ali to rade zbog funkcionalnosti. „Definicija je IAU-a „nespretna“. Ne pojašnjava što precizno znači očistiti orbitu. Ako to shvatite doslovno, onda uopće nema planeta, jer nijedan nije očistio orbitu“, nastavlja Metzger.
Dodaje kako je IAU napravio promjenu 2006. godine tvrdeći da je „čišćenje orbite“ standardna definicija koja se koristi za razlikovanje planeta od asteroida. „Mi smo dokazali da je to pogrešna tvrdnja i ne postoji u povijesti znanosti i zato ju je pogrešno primjenjivati na Plutonu“, dodaje koautor studije Kirby Runyon iz laboratorija primijenjene fizike na sveučilištu Johnsa Hopkinsa.
Umjesto toga preporučuju da se planeti jednostavno klasificiraju na temelju toga jesu li dovoljno veliki da im gravitacija omogućuje sferičan oblik. „Nije to neka arbitrarna definicija", tvrdi Metzger. „To je važna prekretnica u evoluciji planetarnog tijela, jer kada se dogodi potiče geološke aktivnosti u njegovom tijelu.“
Na primjer, Pluton ima podvodni ocean, višeslojnu atmosferu, organske sastojke i dokaze o postojanju drevnih jezera i višestrukih mjeseca, kaže Metzger. Pluton je dinamičniji i življi od Marsa. Jedini planet sa složenijom geologijom je Zemlja, naglašava.
Astrofizičar i kolumnist Forbesa Ethan Siegel napisao je prošle godine da je problem veći od pitanja čisti li ili ne Pluton svoju orbitu, nego nalazi li se uopće u Sunčevu sustavu.
„Kad je planetarni status u pitanju, geofizika nije dovoljna. U astronomiji se primjenjuju i tri pravila tržišta nekretnina: lokacija, lokacija, lokacija“, napisao je. „Ako želimo biti iskreni o našem Solarnom sustavu i planetima u njemu, onda je vrlo jasno da postoji osam objekata koji su drugačiji od svih ostalih.“
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.
1790. - umro Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II. bio je sin Marije Terezije i njezin suvladar od 1765. kada je preminuo njegov otac Franjo Stjepan Lotarinški. Josip II. je bio jedan od prvih političara na Balkanu koji je u obzir dovodio ideju o stvaranju jedinstvenog naroda. Želio je sve narode Monarhije ujediniti u jedno i na taj način stvoriti snažnu (ujedinjenu) snagu.