preskoči na sadržaj

U zadnje 44 godine nestalo 60 posto divljih životinja

Bioraznolikost u zadnjih nekoliko desetljeća prolazi poražavajuće epizode. Od 1970. pa do 2014. godine, smanjena je populacija divljih životinjskih vrsta za nemalih 60 posto. Na to upućuju podaci Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).


U izvješću naziva “Živi planet” (Living Planet Report), koji je rezultat rada WWF-a i Londonskog zoološkog društva, prikupljeno je mnoštvo podataka. U pitanju je 4000 raznih vrsta ptica, sisavaca, riba, vodozemaca i gmazova.

Voditelj WWF-a Marco Lambertini povodom je objave izvješća rekao kako očuvanje prirode trebamo shvaćati u puno širem kontekstu, a ne samo u smislu zaštite ugroženih životinjskih vrsta.

“Nema zdrave budućnosti za ljude na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, opustošenim šumama i uništenim tlom”, upozorio je Lambertini.

Nestanak faune zabilježen je na cijelom planetu, a neki su njegovi dijelovi posebno ugroženi, poput tropskog pojasa.

U prethodnom izvješću “Živog planeta” zabilježeno je smanjenje divljih životinja za 58 posto, dok se u ovogodišnjem upozorava na to da se stanje pogoršalo. Populacija divljih životinja smanjila se za 60 posto.

U zadnje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba je zabilježeno “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od nevjerojatnih 89 posto.

U istom razdoblju je nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda. Na području Europe, Sjeverne Afrike te Bliskog istoka rezultat je 31 posto.

Na smanjenje bioraznolikosti najviše utječu pretjerano iskorištavanje resursa i poljoprivreda. Oba su čimbenika posljedica povećanih potreba i potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promjene.

Bioraznolikost je od značaja za zdravlje ljudi, prehranu, blagostanje i sigurnost općenito, kao i za stabilnost političkih i ekonomskih sustava diljem svijeta, stoji u izvješću.

“Svijet bi trebao prihvatiti novi sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, a na način na koji je prihvaćen i dogovor o klimatskim promjenama u Parizu”, smatra Lambertini.

“Mi smo možda posljednja generacija koja može poduzeti konkretne korake i okrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje je do 2020. godine odlučujuće razdoblje u našoj povijesti”, stoji u izvješću.


Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/

| 2. 11. 2018. u 10:01 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Vjesnici proljeća

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. PID...

1928. - Sir Alexander Fleming otkriva antibiotik penicilin

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr