preskoči na sadržaj

Bakterije teže preživljavaju u sobama s puno svjetla

Soba s prašinom koja je imala puno svjetla zbog prodiranja sunca sadržavala je 6 % bakterija, a ona bez 12 %. Ljudi su oduvijek intuitivno znali za blagotvornost dnevnog svjetla po pitanju očuvanja zdravlja. Dosad, međutim, nije bilo baš mnogo studija koje su to pokušale objasniti.


Zato su znanstvenici Sveučilišta Oregon napravili pokus za istraživanje pomoću modela soba veličine onih za lutke.

Htjeli su usporediti što se događa u sobama koje imaju puno dnevnog svjetla kroz staklo, sobama koje su izložene ultraljubičastom svjetlu i onima koje su u tami. Pritom su koristili mješavinu prašine skupljene iz stvarnih kuća u Portlandu.

Nakon 90 dana, prikupili su prašinu i prionuli analizi prisustva bakterija koje su zatekli. Pokazalo se da je Florence Nightingale bila u pravu kad je u 19. stoljeću tvrdila da bolnice treba graditi tako da imaju što više svjetla.

Sobe izložene dnevnom svjetlu imale su upola manje bakterija koje su sposobne rasti, za razliku od tamnih soba. Sobe s ultraljubičastim svjetlom su, pak, imale tek nešto manje takvih bakterija, nego one izložene dnevnom svjetlu. Razlog je ispitivanja stanja kod oba svjetla taj što je poznato kako je ultraljubičasto svjetlo dobar dezinficijens.

Znanstvenici su ostali iznenađeni prisustvom velikog broja bakterija koje se mogu razmnožavati jer je unutrašnja prašina poput pustinje. Presuha je za većinu bakterija i drugih stvari koje se mogu razmnožavati. U tamnim sobama je zatečeno 12 % bakterija, u usporedbi sa 6,1 % u sobama s ultraljubičastim svjetlom. Ipak, 6 % od milijuna bakterija je još uvijek veliki broj.

Dnevno svjetlo znatno utječe na kvalitetu zraka. Sobe s dnevnim svjetlom tako imaju i manje bakterija koje se nalaze u ljudskoj koži. Neke od njih koje ne prežive u svijetlim sobama su iz obitelji bakterija izazivača respiratornih bolesti. 

Naredna će se studija baviti pitanjem koliko je svjetla potrebno da se ubiju klice pa da arhitekti za vrijeme projektiranja zgrada imaju to na umu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Microbiome.


Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/

| 20. 11. 2018. u 08:34 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Snalazimo se u prostoru

Za snalaženje učenika u međuodnosima: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan i ispod-iznad. PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1661. - Stockholmska je banka izdala prve novčanice u Europi

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr