Nova studija otkrila je da je već sam miris kave dovoljan za bolji rad mozga. U testiranjima koje su proveli znanstvenici sa Stevens Institute of Technology iz New Jerseyja, pokazalo se da su ljudi koji su testirani u sobi koja miriše na kavu bolje riješili testove jer im je mozak reagirao kao da su konzumirali kofein.
Za kavu se već ranije smatralo da smanjuje rizik srčanih bolesti, potiče metabolizam i smanjuje mogućnosti da umremo mladi. To je potvrđeno nizom studija, od kojih je zadnja sadržavala pola milijuna odraslih Britanaca.
Posve je novo saznanje pristiglo iz New Jerseyja, koje se bazira na svojevrsnom placebo učinku. Također, ispitali su sudionike što misle o raznim mirisima pa se pokazalo kako ljudi vjeruju da na njih stimulativnije djeluju prostori koji mirišu na kavu, za razliku od prostora s nikakvim ili cvjetnim mirisima.
Preciznije, znanstvenici su testirali studente koji su pisali ispit iz algebre. Grupa studenata koja je testove morala rješavati u sobi s mirisom kave, postigla je bolje rezultate od druge grupe studenata (koji su bili u sobi bez stimulativnog mirisa).
Mozak ljudi, prepoznajući poznati miris kave, reagira na vrlo sličan način kao kad se kava popije. Kofein je stimulans, što znači da on aktivira mozak i središnji živčani sustav, smanjuje umor i čini ljude budnijima i fokusiranijima na zadatke.
Nedavna istraživanja su isto tako pokazala da kava smanjuje i rizik od depresije, potiče dugotrajno pamćenje i štiti od Alzheimerove bolesti.
“Njuh je jedan od naših najjačih osjeta”, tvrdi autorica studije profesorica Adriana Madzharov. “Poslodavci, arhitekti, graditelji, razni iznajmljivači prostora i mnogi drugi mogli bi koristiti suptilne mirise u oblikovanju dojmova zaposlenih ili drugih korisnika. Ovo je polje svakako zanimljivo i ima veliki potencijal.”
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.