Oceanski valovi iz godine u godinu postaju sve snažniji i razorniji, a po novim istraživanjima, situacija će se s vremenom samo pogoršavati. Rezultati nove studije upućuju na međusobnu povezanost između zagrijavanja oceana te veličine i snage valova, što znači da s povećanjem temperature oceana, stižu i razorniji valovi, piše porta ScienceAlert.
Oceanski valovi nastaju pod utjecajem vjetra na području između atmosfere i oceana. Stoga ne treba čuditi da na spektakularne i na mahove zastrašujuće valove utječu promjene klime na globalnoj razini.
Međutim, unatoč tomu što su znanstvenici tu vezu prepoznali, nikada dosad nije bilo globalne i sustavne dugoročne studije o tome na koji su način klimatske promjene i snaga valova povezani. Otprije je poznato da se brzina vjetra i visina valova u nekim oceanskim predjelima povećavaju, no lokalni su uzroci te pojave zasad neistraženi.
Španjolski su znanstvenici sve te pojave konačno uspjeli povezati u studiji pod nazivom "A recent increase in global wave power as a consequence of oceanic warming". Ističu da studija ukazuje samo na međusobnu povezanost dviju pojava, pa se ne može reći da klimatske promjene izravno utječu na sve veće i snažnije valove. No njihovi podaci pokazuju da su spomenute dvije pojave usko povezane te da se čak mogu iskoristiti za međusobno praćenje.
„Studija pokazuje da globalna snaga vala može biti potencijalno koristan pokazatelj globalnog zatopljenja, slično kao i koncentracija ugljičnog dioksida, globalni porast razine mora ili globalna površinska temperatura zemlje i oceana“, kaže suautor studije Inigo Losada, građevinski inženjer sa Sveučilišta u Kantabriji, na kojemu je studija izrađena.
O čemu je točno riječ?
Zbog klimatskih se promjena postupno zagrijavala površina oceana, no te su promjene utjecale i na globalne obrasce kada je riječ o smjeru vjetra, a posljedica su toga snažniji i razorniji oceanski valovi. Drugim riječima, zagrijavanje oceana utjecalo je na jačanje snage vjetrova koji pušu u određenim regijama, čija su posljedica snažniji i razorniji valovi. Između 1948. i 2008. godine snaga se valova na globalnoj razini povećala za 0,47 % godišnje, ubrzavši se do godišnjeg prosjeka od 2,3 % nakon 1994. godine.
Premda na prvi pogled ne djeluje uznemirujuće, u nekim su dijelovima svijeta promjene drastičnije. Znanstvenici predviđaju da će se značajno zagrijavanje površine oceana osobito zamijetiti u tropskome dijelu Pacifika, a posljedica će toga biti viši i razorniji valovi u određenim dijelovima središnjega sjevernog Pacifika i Južnog Oceana koji okružuju Antarktiku. Opasnost od još većih valova ne samo da će utjecati na obalna područja, a to znači snažnije i češće poplave i eroziju, već će utjecati i na aktivnosti na oceanima, poput ribolova ili prijevoza tereta.
Ova je studija prvi put omogućila da se snaga vala prepozna kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena koji može pružiti nove uvide u aktualne klimatske promjene, ali i u promjene koje su tek pred nama. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature Communications.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.