Dvije nove studije (jedna provedena na ljudima, a druga na miševima), pokazuju velike koristi od njihanja tijekom spavanja.
“Dobar san znači brzo zaspati i spavati cijelu noć”, tvrdi Laurence Bayer sa Sveučilišta u Ženevi. “Naši volonteri – čak i ako su bili dobri spavači – zaspali su brže kad su se njihali i imali su dulja razdoblja dubljeg sna povezana s manje uzbuđenja tijekom noći.”
Voditelji ove studije, Laurence Bayer i Sophie Schwartz, željeli su istražiti učinke koje njihanje ima na san i vezu s moždanim valovima tijekom noći.
Prva je noć bila namijenjena privikavanju ispitanika na spavanje u novom prostoru. Zatim su ostali još dvije noći. Prvu su noć spavali na lagano ljuljajućem krevetu, a drugu na identičnom krevetu koji se nije kretao. Sudionici su brže zaspali dok su se njihali. Također, spavali su dublje i manje se budili.
Znanstvenici su također željeli znati kako to sve utječe na pamćenje. Za procjenu konsolidacije pamćenja, sudionici su učili parove riječi. Otkriveno je da su postizali bolje rezultate na jutarnjem testu nakon njihanja tijekom sna.
Proučavanjem oscilacija mozga tijekom spavanja pronađeno je da je kontinuirano njihanje pomoglo sinkronizaciji neuronske aktivnosti u talamokortikalnim vezama mozga, koje igraju važnu ulogu u konsolidaciji spavanja i pamćenja.
Druga studija, na miševima, potvrdila je da njihanje dobro uspavljuje i druge vrste. Kod miševa je brzina ritmičke stimulacije bila četiri veća nego kod ljudi. Unatoč uspješnom brzom uspavljivanju, miševi ipak nisu čvršće spavali.
Znanstvenici su otkrili da se rješenje skriva u centru za ravnotežu.
Miševi kojima je nedostajao dio centra za ravnotežu koji osjeća linearno ubrzanje nisu iskusili nikakve pozitivne učinke za kvalitetu sna tijekom njihanja u snu.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.