preskoči na sadržaj

Nacionalni parkovi: Kornati, Brijuni i Mljet

Autor: Ljerka Čulina
Iako je površina Hrvatske relativno mala bogata je biološkim i krajobraznim raznolikostima. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj je zaštićeno 444 prirodnih vrijednosti. Vrlo važne prirodne vrijednosti koje spadaju pod zaštićena područja su nacionalni parkovi i parkovi prirode.

Sveukupno nacionalnih parkova ima 8 i zauzimaju 97 752 ha, a obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih eko sustava. Otočni nacionalni parkovi su Kornati, Brijuni i Mljet, a parkovi koje karakterizira zanimljivost krške hidrografije i morfologije su Plitvička jezera i Krk, dok su Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit planinski nacionalni parkovi.

Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora  s ekološkim obilježjima od međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Hrvatskoj ih  ima 10 i obuhvaćaju 510 272 ha površine. Planinskih parkova prirode ima 6 i to su: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak-Samoborsko gorje. Jedini otočni park prirode je Telašćica. Kopački rit i Lonjsko polje su parkovi prirode nizinsko-poplavnih područja, a park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. 

S obzirom na bogatstvo nacionalnih parkova i parkova prirode ne mogu sve informacije o njima iznijeti u jednom članku te ću svaki tjedna iznijeti zanimljive i važne informacije o pojedinoj grupi nacionalnih parkova ili parkova prirode. Započeti ću s otočnim nacionalnim parkovima slijedeći tako podjelu navedenu u tekstu.

Nacionalni park Kornati

U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.
Simbol Nacionalnog parka Kornati su impresivne okomite litice na pučinskoj strani otočnog niza te iznimno bogato podmorje. 

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatstva podmorja, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.

Danas NP "Kornati" zauzima površinu od oko 21.700 ha i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. O fauni kornatskog otočja, nažalost, vrlo malo se zna. Osim prirodne baštine na Kornatima se nalaze i građevine poput suhozida, crkvica, stanova i ranokršćanskih bazilika koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prošlosti. Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja su iz davnog doba neolitika o čemu svjedoči kamena sjekira nađena u polju Zejkovci na otoku Kornatu.

Moguće aktivnosti: pješačenje, krstarenje, rekreativni ribolov, autonomno ronjenje, simanje podvodnog svijeta i fotografiranje.

Adresa internetske stranice: www.kornati.hr

Nacionalni park Brijuni

Brijune čini otočna skupina od 14 otoka koji se prostiru uz jugozapadnu obalu istarskog poluotoka, od kojeg ih dijeli oko 3 km širok Fažanski kanal, a do prije desetak tisuća godina bili su sastavni dio istarskog kopna. Nacionalni park Brijuni osnovan je 1983., a obuhvaća površinu od 3.395 ha. Otoci su dijelom prekriveni šumom hrasta crnike koja je uz prostrane Otoci su dijelom prekriveni šumom hrasta crnike koja je uz prostrane travnjake obitavalište mnogim autohtonim i unešenim životinjskim vrstama. Na otočju je zatečen zec, a unešeni su jelen lopatar, jelen aksis, mufloni, a njihovi potomci obitavaju u Brijunskim šumama.

Autohtoni ptičji svijet dobro je zastupljen, a pojedini manji otoci su izuzetno dobra staništa na kojima se gnijezde galebovi i čigre te prorijeđene vrste vranca kukmaša. Brijuni su veoma važno sezonsko boravište sjevernih ptičjih populacija, a najzanimljiviji je lokalitet Saline. To je izuzetno vlažan prostor  sa tri zamočvarena jezera površine oko 8 ha ograđen s ciljem stvaranja ornitološkog rezervata.

Posebna atrakcija Brijuna je safari park smješten na sjevernom rubu Velikog Brijuna u ograđenom prostoru, a formiran je 1978.godine. Njega nastanjuju egzotični biljojedi: indijski slonovi Sony i Lanka, ljame-južnoameričke deve za koje indijanska legenda kaže da su pripitomljene u najranije doba ljudskog postojanja, zebre, nilgau i kobo antilope, somalijske ovce i indijske svete  krave i autohtoni magarci. Unutar Safari parka nalazi se i Etno park kojim je prezentirano istarsko seosko gospodarstvo.

Brijunski akvatorij je pak značajan morski park za tipične morske organizme sjevernog Jadrana, odnosno njihovih naselja i zajednica Važno je spomenuti i stotinjak lokaliteta kulturno-povijesne vrijednosti kao što su ostaci naselja iz neolitika, rimska ljetna rezidencija, utvrda Tegetthoff iz 19. st. koje svjedoče o prisustvu čovjeka od neolitika do danas.

Moguće aktivnosti: pješačenje, vožnja biciklom, jahanje, vožnja električnim automobilima, krstarenje, autonomno ronjenje, sportovi i rekreacija na vodi, snimanje podvodnog svijeta, golf i tenis.

Adresa internetske stranice: www.brijuni.hr

Nacionalni park Mljet

Mljet je naoko nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km. Prirodoslovno to je otok osebujnosti i kontrasta, a Nacionalni park Mljet zauzima njegov sjeverozapadni dio, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom.

Nacionalni park Mljet prepoznatljiv je po bujnoj vegetaciji koju većinom čine šume hrasta crnike, alepskog bora i makija. Šume alepskog bora u cijelosti okružuju dva slana jezera: Malo i Veliko jezero koja su nastala potapanjem krških depresija. U parku se nalaze polušpilje, špilje i jame.
Što se tiče životinjskog svijeta dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Njima se hrani i na Mljetu najveća dnevna grabljivica, orao zmijar. Tu živi i sivi puh, a najnoviji stanovnik otoka je divlja svinja. Također je izuzetno bogatstvo ptica pjevica. Vode Mljeta, još i danas poznate kao oceanografski živo područje, nekad su bile omiljeno obitavalište sredozemne medvjedice. Uprava Nacionalnog parka nada se da će svojim budućim nastojanjima ponovno uspjeti naseliti ovog ugroženog sisavca u vode zaštićenog akvatorija.
Uz bogatu prirodnu baštinu u Parku se nalaze i značajni lokaliteti kulturne baštine: ostaci rimske palače i ranokršćanskih bazilika u Polačama, ostaci benediktskog samostana iz 12. st. na otočiću Sv. Marije na Velikom jezeru kao i veliki broj podmorskih nalazišta.

Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, rekreacija i sportovi na vodi, veslanje, autonomno ronjenje i fotografiranje.

Adresa internetske  stranice:  www.np-mljet.hr

Slijedeći tjedan na repertoaru su parkovi koje karakterizira zanimljivost krške hidrografije i morfologije: Plitvička jezera i Krka.

Informacije za članak su preuzete sa Internet stranica nacionalnih parkova navedenih u tekstu te sa stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

| 22. 3. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1833. - rođen Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski skladatelj i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr