Što znači "Sizifov posao"?
Kada se za nešto kaže da je "Sizifov posao" misli se na neki težak i često besmislen posao. Prema grčkoj mitologiji, Sizif je bio osnivač i kralj Efira (Korinta). Slovi kao najlukaviji i najmudriji čovjek na svijetu, koji je nekoliko puta nadmudrio i same bogove a bio je i pohlepan i sklon prijevari te je ubijao putnike i goste.
Zaveo je svoju nećakinju, preuzeo bratovo prijestolje i izdao Zeusovu tajnu - da je silovao Eginu, kći riječnog boga Ezopa ili u drugoj inačici mita - Eola. Zeus ga je htio kazniti pa je naredio Hadu (bogu podzemnog svijeta) da ga okuje u paklu. Sizif se lukavo izvukao tako što je ondje pitao Tanatosa (boga smrti) da prvo on isproba lance da vidi kako rade a kad se Tanatos naivno okovao, Sizif ga je tako ostavio te prijetio Hadu.
Ipak, bogovi su ga za sve njegove prijevare kaznili. Morao je gurati veliku stijenu do vrha brijega, ali prije nego što bi stigao do vrha, kamen bi se otkotrljao te je iznova započinjao taj uzaludni posao. Stoga je poznata metafora "Sizifov posao" za uzaludan posao ili besmislene radnje.
Postoje i neka druga učenja o Sizifu. Prema solarnoj teoriji, Sizif je Sunčev disk koji se svakoga dana diže na istoku, a potom pada na zapadu. Drugo učenje tvrdi da je Sizif personifikacija čovjekove borbe u potrazi za znanjem.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.
