preskoči na sadržaj

Močvarna staništa u Hrvatskoj

U povijesti su se uz močvare vezale riječi kao što su vlažna i smrdljiva, na njih se gledalo kao na raspadajuća staništa te ih se često isušivalo kako bi se dobilo plodno zemljište.


U novije doba shvaća se važnost močvarnih područja osobito zbog toga što one kontroliraju poplave, prazne vodene rezerve, zadržavaju i talože nanose te neutraliziraju razne otrove. Mogu se nazvati spužvama koje, ovisno o količini podzemne i površinske vode, otpuštaju ili zadržavaju  vodu. A ako se negdje žele pronaći milijuni kukaca, beskralješnjaka, ptica, riba i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to.

Ramsarskom konvencijom (konvencija za zaštitu močvara) zaštićena su četiri područja u Hrvatskoj; park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, Delta Neretve i ornitološki rezervat i ribnjaci Crna Mlaka.

Kopački rit površine je preko 17 000 ha i nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske (Baranja). U središnjem dijelu parka prirode nalazi se zoološki rezervat u kojemu se može pronaći populacija orlova štekavaca, koja čini trećinu ukupne populacije u Hrvatskoj, divljih pataka i velikih vranaca (također najveća u Hrvatskoj). Velika važnost Kopačkog rita vidljiva je i u brojnosti ptica koje na tom području obitavaju. Do danas je, naime, tamo zabilježeno čak 293 vrste ptica, što čini više od 78% ukupne faune ptica (ornitofaune) u Hrvatskoj. Valja istaknuti i važnost ovog močvarnog područja kao odmorišta i hranilišta za močvarne selice. Pregled faune ptica Kopačkog rita te mnogo informacija o drugim skupinama koje tamo obitavaju može se vidjeti na internetskim stranicama Parka prirode Kopački rit. Od sisavaca u Kopačkom ritu se može susresti divlja svinja, europski dabar, europska vidra i veličanstveni jelen.

"Selo u kojem živi više bijelih roda nego ljudi“ (Čigoč), nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje. U  Čigoču u 45 aktivnih gnijezda prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća oko 120 mještana. Površina ovog močvarnog područja je 50 000 ha, a rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na ovom području. Zanimljivo je da od ukupno 20 vrsta vodozemaca u Hrvatskoj upravo ovdje živi 16 vrsta. Na području Lonjskog polja od većih životinja mogu se pronaći barska kornjača, bjelouška, bijela roda, žličarka, čaplja danguba, vidra, vodena rovka i ostale.

Spuštajući se prema jugu Hrvatske dolazimo do nekad nepregledne močvare, delte Neretve, koja je danas velikim dijelom isušeno područje (delta se isušuje radi poljoprivredne proizvodnje koja je na ovom prostoru dobro razvijena). Nekoć su se u tom kraju mogla vidjeti nepregledna prostrana obrasla vodenim biljem i uz prisustvo mnoštva različitih vrsta ptica i riba. Danas se, unatoč zaštiti, isušivanje preostalih močvarnih područja nastavlja. Posljedica toga je da je brojnost svih krupnijih ptica močvarica znatno smanjena. Unatoč tome, na čak 12 000 ha prostire se močvarno područje koje sadrži važne ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj. Delta Neretve važna je ponajviše za ptice jer im služi kao odmorište tijekom selidbe u Afriku, ali i kao zimovalište za skupine iz sjeveroistočne i srednje Europe. Ušće Neretve (na fotografiji desno) s plićacima i sprudovima najznačajnije je za selidbu ćurlina, čigri i galebova, a močvarna područja (tršćaci, vodene površine) za selidbu i zimovanje pataka i liski. U rezervatu postoji i mala kolonija čaplji danguba te skupina malih vranaca (koji su u nas ugrožena vrsta).

Putovanje hrvatskim močvarama završava se s Posebnim ornitološkim rezervatom Crna Mlaka koji se nalazi u središnjem dijelu močvarno-šumskog područja u dolini rijeke Kupe. U Crnoj Mlaki obitavaju biljne zajednice lopoča i lokvanja, hrasta lužnjaka i običnog graba te velik broj raznih vrsta biljaka, kao što su čemerika, crveni ljiljan i druge, koje inače obitavaju u brdovitim predjelima. Od faune su značajne brojne vrste riba koje se uzgajaju u 15 ribnjaka: šaran, som, linjak, bijeli amur. Spomenuti ribnjaci su jedno od najbogatijih staništa vidre u Europi, koja je ujedno najrjeđi i najugroženiji sisavac našeg podneblja. Brojni su gmazovi, vodozemci, kukci i drugi beskralješnjaci.

Što smo naučili?

Močvare su oaze bioraznolikosti koje treba zaštititi i očuvati. Osim što su dom mnogim zaštićenim, osjetljivim i prekrasnim vrstama biljaka i životinja, one štite i ljude od poplava i otrova iz okoliša.

 

Tekst je izvorno objavljen na portalu Bioteka.

| 9. 6. 2015. u 12:16 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Ustav Poljske iz 1791.

Osnovne informacije o prvom europskom ustavu i njegovoj sudbini.

1903. - rođen George Orwell, engleski književnik, autor knjige o...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr