preskoči na sadržaj

Kako su živjeli prvi sisavci?

Krajem perma, nakon najvećeg izumiranja u povijesti Zemlje, razvila se skupina gmazova nalik na sisavce (Therapsida). Imali su obilježja sisavaca poput sjekutića, očnjaka i kutnjaka. Klima je u trijasu uslijed velikih klimatskih i tektonskih promjena postala suša, a kao takva je najbolje odgovarala gmazovima te se tu oslobodio prostor za razvoj dinosaura i Therapsida. Krajem trijasa, uslijed novog izumiranja nestaju gotovo svi Therapsida, a iz te skupine se razvijaju prvi sisavci.


Sisavci s karakteristikama današnjih pojavili su se prije otprilike 220 milijuna godina. Primjer koji se često uzima je Megazostrodon, a bio je dug samo oko 15 centimetara. Živio je u suživotu s dinosaurima tijekom 140 milijuna godina. To razdoblje se često naziva i ''mračno doba sisavaca'' jer nisu imali priliku za razvoj sve dok dinosauri nisu izumrli krajem krede i tako omogućili širenje sisavaca.

Prvotni sisavci bili su maleni noćni kukcojedi, a nalikovali su današnjim rovkama (slika desno). Kretali su se uglavnom noću jer su tijekom dana bili meta brojnih dinosaura kojima su mogli postati plijen. Zbog toga su se prilagodili noćnim životnim uvjetima jer su dinosauri bili aktivni uglavnom samo danju pa su na taj način izbjegavali kompeticiju za životni prostor, ali i hranu. Hranili su se biljkama, kukcima i malim gušterima te su živjeli visoko na drveću gdje ih dinosauri nisu mogli napasti. Poznate su i vrste sisavaca koje su živjele pod zemljom, a hranili su se kukcima koje su iskopavali iz zemlje. Bili su obrasli dlakom, baš kao što su i današnji sisavci te su imali stalnu tjelesnu temperaturu koja im je omogućavala bolju prilagodbu na promjenljive klimatske uvjete. Upravo im je stalna tjelesna temperatura prije 65 milijuna godina omogućila da prežive nagle klimatske promjene, koje su klimu učinile mnogo hladnijom, i razviju se u mnoge oblike i veličine nakon izumiranja velikih dinosaura.

Za vrijeme dok su još živjeli s dinosaurima bili su široko rasprostranjeni i raznoliki, ali ne brojni. Veličinom su bili između miša i mačke i pretpostavlja se da je proizvodnja mlijeka (laktacija) kod ženki već bila razvijena, ali da prvotno nije služila za prehranu potomaka jer su prvi sisavci legli jaja baš poput današnjih jednootvora (čudnovati kljunaš). Pretpostavlja se da su prvotne mliječne žlijezde izlučivale tvari koje su jajetu ili mladunčetu koje će se izleći pomagale u zaštiti od mikrobnih infekcija.

Prvi sisavac možda nikada neće biti poznat, ali dokaz da su imali krzno (koje je, uz proizvodnju mlijeka, glavno obilježje sisavaca) star je 164 milijuna godina i pripada fosilnom nalazu jedinke nazvane Castorocauda koja je bila prilagođena i za plivanje te hvatanje ribe u vodi (slika lijevo).

U sljedećih 100 milijuna godina razvile su se brojne vrste sisavaca, a nakon izumiranja dinosaura njihova je eksplozija bila iznimna jer su napokon mogli popuniti prostore na kojima su do tada živjeli ovi veliki predatori.

 

Tekst i slike su preuzeti s portala Bioteka.

| 23. 7. 2018. u 10:48 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Animacija Pravila za rad na siguran način pri strojnoj obradi

Industrijska strojarska škola iz Zagreba strukovna je škola i učenje je temeljeno na radu pa je kultura sigurnosti iznimno važna. Između ostalih aktivnosti vezanih za kulturu sigurnosti i zaštite zdravlja...

Nastavni materijali

Kako učiti?

Savjeti o tome kako učiti i literatura za daljnje čitanje.

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1929. - Crni četvrtak (engl. Black Thursday ) označava 24. listopad...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr