preskoči na sadržaj

Kako radi srce?

Srce je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Ponaša se kao pumpa koja pumpa krv i  opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima. Stožastog je oblika i otprilike je iste veličine kao ljudska šaka. Nalazi se lijevo od prsne kosti.


Ima tri sloja – prvi je endokard koji oblaže unutrašnjost srca, drugi je miokard koji se nalazi u sredini a treći je vanjski sloj epikard. Srce se sastoji od četiri komore odnosno šupljine, dvije su s desne strane srca a dvije su s lijeve strane srca. Gornje komore zovemo pretklijetkama – atrijima, a donje zovemo  klijetkama – ventrikulama. Srčana pregrada ili septum odvaja lijevu i desnu stranu srca. Ti dijelovi imaju važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju srca. Glavna funkcija srca je dovođenje krvi obogaćene kisikom u svaki dio tijela.

Prvo nečista krv, odnosno krv siromašna kisikom i bogata ugljičnim dioksidom ulazi u desnu pretklijetku kroz donju šuplju venu (dovodi krv iz donjeg dijela tijela) i gornju šuplju venu (dovodi krv iz gornjeg dijela tijela). Onda prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu klijetku. Klijetka se grči i gura krv do plućnog zaliska koji prenosi nečistu krv do pluća gdje kisik ponovo ulazi u krv, a ugljični dioksid iz nje izlazi.

Potom plućna vena prenosi kisikom obogaćenu krv do lijeve strane srca. Krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku pa kroz bikuspidalni zalistak i onda u lijevu klijetku. Tada se klijetka grči i gura krv do aorte kroz aortalni zalistak. Aorta je svojevrsna posuda koja distribuira krv do različitih organa i tkiva.

Kad god je desna ili lijeva klijetka ispunjena krvlju, zatvaraju se i trikuspidalni i mitralni (bikuspidalni) srčani zalistak kako krv ne bi mogla ući nazad u pretklijetku dok se klijetke grče. Taj se proces ponavlja sve dok je osoba živa.

Površina pretklijetki i klijetki obložena je posebnim mišićem jer se one moraju grčiti i opustiti na pravilan način kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.

Sinoatrijski čvor je prirodni „pacemaker srca“, odnosno elektrostimulator srca koji se nalazi u desnoj pretklijetki srca koji u redovitim razmacima šalje električni impuls. Šalje te impulse po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok je ljudsko tijelo opušteno, te u većoj stopi ako se vježba ili fizički napreže. Stopa impulsa ovisi o postojanosti posla kojim se čovjek bavi.

Ti impulsi navode pretklijetku da se grči kako bi se krv mogla preliti u klijetku. Potom se impuls šalje u atrioventrikularni čvor koji se nalazi u donjem dijelu desne pretklijetke. Tu se impuls zadrži što uzrokuje kratko kašnjenje. Taj atrioventrikularni čvor šalje impuls klijetki te se krv pumpa iz klijetke i ide u tijelo ili u pluća. Cijeli proces se ponavlja sa svakim impulsom. Taj električni impuls srca uzrokuje otkucaje srca.

Svake minute se pumpa gotovo 5 litara krvi, a svaki impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća. Težina ženskog srca iznosi otprilike 255 grama a muškog otprilike 300 grama. Srce normalne osobe ima otprilike 72 otkucaja u minuti. Broj otkucaja se mijenja ovisno o dobi, tjelovježbi, zdravlju itd.

Srce je organ, koji kao i svaki drugi može patiti od ozbiljnih problema koji zahtijevaju odgovarajuće liječenje. Teška oštećenja u srcu mogu izazvati srčani udar koji pak može dovesti do smrti.

 

Članak je preuzet s portala Znanost.com.

 

| 24. 3. 2015. u 11:27 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Idejni i okvirni projekt

Idejni prijedlog za uključivanje gospodarstvenika i Industrijsko-obrtničke škole Šibenik u rad studija kroz izvođenje nastave  praktičnih vježbi studija na funkcionalnoj i realnoj tehnici koja bi se dijelom...

Audio&video

Znanjem do zdravlja

Kako živjeti zdravije i sretnije? Kako mnoge teškoće i bolesti spriječiti, a kako što uspješnije liječiti? Kako o svome zdravlju brinuti? Emisija Znanjem...

1883. – Dalmatinski sabor je proglasio hrvatski jezik službenim...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr