preskoči na sadržaj

Kako rastemo?

Najzaslužniji čimbenici koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u zametku svakog živog bića. I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja, to je jedna od osobina živih bića. To su: embrionalni stupanj (u majčinoj utrobi), razdoblje dojenčeta, zatim djetinjstva, mladosti, zrelog doba i na kraju - starosti.


Neka živa bića jedva da imaju rano djetinjstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti čim se izlegnu. Zamorac je sposoban brinuti se o sebi već nakon trećeg dana po dolasku na svijet, a ljudsko biće je potpuno odraslo tek negdje oko dvadesete godine.

Od prvog trenutka novorođenče ima sve one živčane stanice koje će imati tijekom cijelog života: moždane i periferne. Razvojna veza između ovih živčanih stanica omogućava djetetu da kontrolira svoje pokrete, da uči i ponaša se kao društveno ljudsko biće. Sva ljudska bića rastu na sličan način, ali ipak postoje i neke bitne razlike između djece različitog spola. Dječaci i djevojčice prolaze kroz iste faze, ali na različite načine i različitom brzinom.

Tijekom prvih nekoliko tjedana nakon rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije tokom života. Već pred kraj prve godine rast usporava, a tijekom čitavog djetinjstva rast se odvija umjereno. Pri kraju djetinjstva rast se počinje ubrzavati. To razdoblje kod djevojčica nastupa obično između jedanaeste i trinaeste godine, a kod dječaka između dvanaeste i četrnaeste. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najveću moguću brzinu rasta. Potom brzina rasta počinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.

Povećanje visine i težine obično ne idu proporcionalno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobiva na težini. Kod mnoge djece postoji tzv. „bucmasto" razdoblje, negdje između jedanaeste i dvanaeste godine. A tada dijete počinje naglo rasti i „bucmasti" izgled se gubi.

Prestanak rasta

Novorođenče je prosječno dugo 48 - 50 cm. Tijekom idućih dvadeset godina dužina tijela se povećava preko tri puta i kod žena prosječno iznosi oko 160 cm, a kod muškaraca oko 175 cm. Ali, čovjek tada ne prestaje rasti. On zapravo i dalje raste, čak i poslije dvadeset i pete godine, i svoju najveću visinu dostiže oko 35. ili 40. godine.

Nakon tih godina čovjek prestaje rasti i počinje se „smanjivati". Svatko se smanjuje poslije četrdesete godine života, otprilike 1 cm svakih deset godina. Razlog tom smanjenju je postupni gubitak vode iz hrskavica u zglobovima kralježnice.

Zanimljivo je napomenuti da smo svakog jutra viši nego prethodne večeri, a da se tijekom dana smanjujemo.

Brzina rasta ovisno se mijenja za vrijeme različitih godišnjih doba. Mala djeca brže rastu ljeti nego zimi. Bolja hrana, kvalitetniji način života, navike i čitav niz drugih okolnosti čine današnje naraštaje u prosjeku puno višim nego prethodne.

Visina rasta ovisi o radu četiri žlijezde: štitnjači, hipofizi te grudnoj i spolnoj žlijezdi. Kad ove žlijezde rade normalno i kad postoji odgovarajuća ravnoteža između njihovih aktivnosti, rast je normalan.

Ako hipofiza pretjerano funkcionira, ruke i noge previše rastu, a šake i stopala postaju veoma veliki. Ukoliko hipofiza nedostatno radi, osoba ostaje maloga rasta.

Dijete se rađa s velikom grudnom žlijezdom, koja raste i tijekom djetinjstva. Kad dijete napuni trinaest ili četrnaest godina, grudnu žlijezdu počinje zamjenjivati masno tkivo. Završetkom puberteta ona se u većine osoba potpuno gubi. Na njenom mjestu ostaje masno tkivo. Takvo smanjenje grudne žlijezde pada u doba kad spolne žlijezde počinju raditi.

Ponekad se spolne žlijezde prebrzo razvijaju, a rast grudne žlijezde se prerano usporava. U takvom slučaju osoba ne dostiže prosječnu visinu.

Ako se spolne žlijezde počnu kasno razvijati, grudna žlijezda nastavlja raditi i takve osobe dostižu natprosječnu visinu.

 

Članak je izvorno objavljen na portalu e-kako.

Slika je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net (autor: africa).

| 20. 5. 2013. u 13:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1492. - Kristofor Kolumbo otkrio duhan. Otkriće Amerike 1492. bio je...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr