preskoči na sadržaj

Otrovne životinje

Kad čujemo pojam ''otrovne životinje'', najčešće odmah pomislimo na zmije. Nakon par trenutaka sjetimo se škorpiona i paukova, a neki vjerojatno promisle i na ose, pčele i poneke ribe. Naravno da to nisu jedine otrovne životinje, te postoje razlike u njihovoj otrovnosti.

Otrovne životinje dijelimo u dvije glavne skupine: aktivno otrovne životinje (fanerotoksične) i pasivno otrovne životinje (kriptotoksične).


Aktivno otrovne životinje (fanerotoksične) imaju otrovni aparat koji sadrži otrovne žlijezde, izvodne kanale i čeljusti ili bodlje. Unose otrov u tijelo žrtve, kao na primjer crna udovica, poskok i pčela. Pasivno otrovne životinje (kriptotoksične) nemaju posebni aparat, već je otrov raspoređen po tijelu. Do trovanja dolazi nakon konzumiranja životinja kao što su ugor i školjkaši. Pojedine životinje imaju posebne žlijezde u koži, ali bez aparata za ubrizgavanje otrova, kao na primjer žabe krastače, neki daždevnjaci i vodenjaci.

Procjenjuje se da u svijetu postoji više od 10 000 vrsta životinja koje možemo svrstati u otrovne, a u ovom članku dan je osvrt na najčešće, s posebnim naglaskom na one koje žive i u Hrvatskoj.

Životinje iz koljena žarnjaka (Cnidaria) imaju žarnice u kojima je pohranjen otrov. U Jadranu su najčešće smeđa vlasulja (Anemone sulcata) i crvena moruzgva (Actinia equina). Neke sastavnice njihovog otrova slične su otrovu kobre. Zelena vlasulja (Actinia cari) je najotrovnija, ali i vrlo rijetka. Od meduza, otrovne su morska mjesečina (Pelagia noctiluca), uhati klobuk (Aurelia aurita) i morska pluća (Rhizostoma pulmo). Najotrovnija meduza je modri loptaš ili ''Portugalska galija'' (Physalia physalis), a zovu je još i morska kobra, koja se u Jadranu pojavljuje samo povremeno. U svijetu je najopasnija morska osa (Chironex fleckeri) koja živi u Australiji.

Količina otrova u jednoj meduzi može ubiti više od 50 ljudi.

Otrovni člankonošci

Kako su člankošci (Arthropoda) koljeno koje predstavlja najbrojniju skupinu beskralježnjaka, tako u njoj nalazimo mnogo otrovnih životinja i to iz razreda paučnjaka (Arachnida) i kukaca (Insecta). Otrovni aparat paukova (Aranea) čine štipaljke u kojima se nalaze kanali otrovnih žlijezda. Stijenka žlijezda ima mišiće pomoću kojih pauci mogu regulirati količinu ispuštenog otrova. U našem obalnom području živi crna udovica (Latrodectes tredecimguttatus). Otrov, koji je jači od otrova čegrtuše i kobre, proizvodi samo ženka. Ugriz ženke u početku je bezbolan, nije primjetan, a zatim slijedi vrlo oštra bol, grčenje i paraliza žrtve. Protiv otrova crne udovice koristi se serum, tzv. antivenom.

Štipavci (Scorpiones) imaju otrovni aparat na vrhu repa. Otrovi štipavaca iz raznih dijelova svijeta bitno se razlikuju. U Hrvatskoj žive dvije vrste: Euscorpius italicus i Euscorpius carpathicus. Otrovi im nisu jaki, a na mjestu uboda nastaju lakša oteklina, crvenilo i svrbež. Najopasniji europski štipavac je Mesobutus gibosus, čiji otrov može ubiti psa ili čak dijete, a živi u Makedoniji.

Mnogi kukci imaju toksične tvari koje im služe za omamljivanje plijena, obranu od neprijatelja i čuvanje teritorija. Većina vrsta svoje otrove ispušta u žrtvu ugrizom ili ubodom žalcem uz koji je vezan otrovni aparat. Otrovni aparat sličan je kod svih opnokrilaca (pčele, ose, stršljeni), a služi za lučenje, pohranjivanje i ubrizgavanje otrova. Sastoji se od otrovne žlijezde, otrovnog skladišnog mjehurića (Dufuorova žlijezda), žalca i izvodnog žlijeba. Kod pčela i bumbara je žalac nazubljen, dok kod osa i stršljena nije pa oni mogu ubosti više puta uzastopce. U Hrvatskoj nailazimo na pčelu medaricu (Apis mellifera), osu zemljaricu (Vespula gemanica), običnu osu (Vespula vulgaris), stršljena (Vespa crabro), bumbara (Bombus terrestris) i druge. Ovi opnokrilci u svijetu uzrokuju više smrti nego zmije. Razlog tome je da se kod ljudi koji su osjetljivi na otrove kukaca može pojaviti jaka alergijska reakcija s osipom, a u najtežim slučajevima ubod ili ugriz može izazvati anafilaktički šok i smrt.

 

Autor: Ana Miletić, studentica Znanosti o okolišu, izvor:  Biologija.com.hr.

Fotografija je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net/ (autor: papaija2008).

 

| 3. 2. 2014. u 10:39 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Autorska prava

Donosimo rad Tee Hrgović, učenice 2.a razreda Gimnazije Vukovar. Učenički je uradak nastao na nastavi informatike u sklopu obrade prezentacijskih tehnika i sadržaja koji se u prezentacijama koriste pri čemu je naglasak...

Nastavni materijali

Ustav Poljske iz 1791.

Osnovne informacije o prvom europskom ustavu i njegovoj sudbini.

1903. - rođen George Orwell, engleski književnik, autor knjige o...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr