preskoči na sadržaj

Pet grešaka koje naš mozak svakodnevno ponavlja

Bez obzira što je mozak najsavršeniji i najsloženiji organ u našem tijelu čini se da njegov posao nije baš da nas odvede na cilj. Taj savršeni stroj je pod utjecajem svakog iskustva i poticaja koji nas okružuju.

Kao rezultat toga je da naš mozak svakog dana radi male svakodnevne greške. Ovdje donosimo te male greškice kako bi ih prepoznali pa eventualno reagirali na vrijeme.


1. Uvijek se fokusiramo na negativnu stranu
Psiholozi tvrde da je ljudski mozak programiran da otkrije svaki negativan poticaj oko nas. Naš mozak je stalno u potrazi za potencijalnim prijetnjama, a kada se nađe jedna, mozak postaje opsjednut sa tom prijetnjom. Rezultat toga je da smo izgubili stvarnu percepciju svijeta oko nas, koji u stvari je pun beskonačnih pozitivnih stvari.

2. Posvuda vidimo uzorke
Klasična pogreška u našem razmišljanju je takozvani Tip 1 Error. Mozak zaključuje da je netočna teza točna, obično tako što radi irelevantnu povezanost uzroka i posljedice. To je razlog zašto volimo slučajnosti! Ovaj način razmišljanja nam pomaže da izbjegnemo potencijalne rizike.

3. Ne vidimo ono što nam je pred očima
Nakon brojnih istraživanja i eksperimenata, znanstvenici s Harvarda i Nacionalnog sveučilišta Kent utvrdili su da je čovjek vrlo selektivan prema onome što gleda i promatra oko sebe. Često se oslanjamo na naše pamćenje, a to uvelike smanjuje sposobnost da vidimo svijet kroz naše oči.

4. Imamo tendenciju da izbjegavamo bilo kakvo neslaganje
Naš mozak ne podnosi sukobe i čini sve kako bi ih izbjegao. Iz tog razloga, mi preferiramo ljude i situacije koje su u skladu s našim razmišljanjima te kako bi ojačali naša vjerovanja. To je takozvana “potvrda pristranosti”, što nas baca u potragu za informacijama koje potvrđuje naše stavove te odbacujemo informacije koje ne potvrđuju naše stavove.

5. Strogi smo prema sebi
Mi imamo urođenu tendenciju da preuveličavamo naše pogreške i mane, vjerujući da ih drugi oko nas vide i promatraju. To je “učinak svjetala” kako ga nazivaju psiholozi. Ovaj fenomen karakterizira sklonost osobe da se usredotoči na svoje mane snažnije nego što drugi rade.

 

Članak je prenesen s portala Vitfitlab.

 

| 13. 5. 2014. u 11:43 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sto godina od početka Velikog rata

Srednja Škola Ban Josip Jelačić ove školske godine, u sklopu Erasmus+ programa, provodi projekt Nastava 21. stoljeća kojem je cilj uvesti inovativne metode i digitalne alate u nastavu. Na tribini Povijest za...

Nastavni materijali

Videokonferencijski nastavni sat Osnova automatizacije

U  Industrijskoj strojarskoj  školi u Zagrebu, u ponedjeljak, 19. ožujka 2018. godine, održan je nastavni sat iz predmeta Osnove automatizacije područja pneumatike. Videokonferencijski nastavni sat održan je u...

1724. - rođen Immanuel Kant, njemački filozof čijom pojavom započinje...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr