Na ovaj dan, poklonici vegetarijanstva nastoje razviti svijest o etičkim, zdravstvenim, okolišnim i humanitarnim prednostima vegetarijanske prehrane. Naime, sve je veći broj ljudi koji prihvaćaju ovaj način života svjesni problema s kojima se moderna društva suočavaju u pogledu zdravlja ljudi i zagađenja okoliša koja su izravno povezana s jedenjem mesa, kao i dobrobiti životinja.
Prvi moderni poznati vegetarijanac bio je grčki filozof Pitagora, koji je živio krajem 6. stoljeća pr. Kr. Pitagorejska dijeta u svoje doba postala je poznata kao ona u kojoj se ne jede meso ubijenih životinja. Takva pitagorejska etika širila se nadalje između 490 i 430 g. pr. Kr., a želja joj je bila stvoriti univerzalne zakone po kojima se ne bi smjela ubijati živa bića, niti jesti njihovo meso.
Danas vegetarijanstvo više nije alternativa s obzirom da za sve veći broj ljudi ono predstavlja stil života. Postoji nekoliko različitih oblika vegetarijanske prehrane:
- Vegani, ili potpuni vegetarijanci jedu isključivo biljnu hranu, a ne unose meso, mlijeko, jaja niti bilo kakvu hranu životinjskog porijekla
- Laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, poput sira i jogurta
- Lakto-ovo vegetarijanci uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju i jaja
- Semi-vegetarijanci ponekad uključuju ribu i/ili piletinu u svoju prehranu, ali ne jedu crveno meso.
Ljudi odabiru vegetarijansku hranu iz različitih razloga. Često se odlučuju na takav stil života iz religijskih ili kulturoloških razloga, u svrhu zaštite zdravlja, ili zbog zabrinutosti za glad u svijetu.
Koncept vegetarijanstva kao prevencije brojnih bolesti danas je prilično dobro dokumentiran, te se iz pregleda recentne literature može zaključiti kako vegetarijanci imaju manju stopu smrtnosti kao i manju stopu oboljenja od nekih kroničnih degerenativnih bolesti u usporedbi s nevegetarijancima.
