Klub ljevaka (The Left-Handers Club) utemeljen je u Velikoj Britaniji 1990. kako bi njegovi članovi bili u tijeku s novim proizvodima koji su im dostupni i kako bi svoje zajedničke poglede izložili proizvođačima i svijetu općenito. Naime, danas je to međunarodna organizacija i vodeće svjetsko savjetodavno središte o pitanjima ljevaka.
Na Dan ljevaka, dakle 13.kolovoza, samo u Velikoj Britaniji organizira se dvadesetak većih događaja, uključujući sportska natjecanja ljevaka protiv dešnjaka, proslave u pubovima gdje svi igraju pikado ili biljar lijevom rukom. Na taj dan se zapravo potiču dešnjaci da isprobavaju predmete za ljevake i da uvide kako je to kad ti je sve na “krivoj” strani. Prema nekim pokazateljima 11% stanovnika našeg kontinenta je ljevoruko.
Zapravo je među ljevacima vrlo mali broj isključivih ljevaka. Više je onih koji su naučili koristiti i svoju desnu ruku podjednako spretno kao i lijevu, što im omogućava posebna građa i fiziologija mozga. U dešnjaka su mozgovne polutke asimetrično razvijene, tj. razvijenija je lijeva polovica mozga koja kontrolira desnu stranu tijela dešnjaka. Kod ljevaka ne postoji obrnuti slučaj. Mozgovne polutke su jednako razvijene, ali, ljevaci imaju znatno više živčanih vlakana u mozgu od dešnjaka i upravo su ta vlakna bitna za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki. Tu počiva i uzrok bolje snalažljivosti ljevaka u prostoru, bolje percepcije treće dimenzije i, što je upravo značajno za ljevake, boljih rezultata u logici i matematici.
Taj višak živčanih vlakana je istodobno i prednost i uvjet koji omogućava život i svakodnevno prilagođavanje ljevaka u svijetu dešnjaka. Ljevorukost je najčešće nasljedna sklonost. Kod roditelja dešnjaka šanse da dijete bude ljevak su samo 2% – već kod jednog roditelja ljevaka šanse rastu na 17%, a kod oba roditelja ljevaka čak na 50%. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Albert Einsten itd.
Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru glazbenu memoriju, osjećaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.
