Na sjevernoj hemisferi, ožujski ekvinocij (poznat i kao proljetni ekvinocij) događa se u vrijeme kada Sunce prijeđe liniju ekvatora, krećući se prema sjeveru. Ovaj događaj označava početak proljetne sezone u sjevernoj polovici svijeta. Nakon ovog datuma, sjeverna hemisfera počinje se više naginjati prema Suncu, što rezultira povećanjem dnevnog svjetla i toplim temperaturama.
Na južnoj hemisferi je suprotno: ožujski ekvinocij označava početak jeseni jer se južna hemisfera počinje naginjati od Sunca.
Proljeće se u ovom dijelu Europe isto tako često povezuje i uz žensko ime Vesna. Vesna je žensko ime slavenskog porijekla i potječe od imena staroslavenske mitološke božice proljeća, prirode, mladosti. Ime je izvedeno iz indoeuropskog korijena vesr što znači svjetlost, proljeće, svitanje. Za razliku od Lade koja je također slavenska božica proljeća (ljepote i ljubavi), Vesna je u božanskom svojstvu imala prioritet kod sjevernih Slavena.
Za Slavene je Vesna imala veliku važnost, jer je pobjedom nad Moranom donosila novi život. Slavljenje i čašćenje božice Vesne održalo se u različitim oblicima kod većine slavenskih naroda, bez obzira na kasniju pripadnost kršćanstvu i monoteizmu. Slavljenje se očuvalo kroz narodne običaje, kao ostavština slavenskih obrednih svetkovina, kojima se tjerala zima (Morana) i odavala počast proljeću (Vesni).
