Biološka raznolikost je osnovni izvor za mnogobrojna dobra, počevši od hrane do lijekova pa sve do građevnih materijala. Ekosustavi planete nas također opskrbljuju mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnavljanje tla, oprašivanje i regulacija klime su samo neke od njih. Usprkos tomu, biološka raznolikost je pod prijetnjom. Zbog ljudskih aktivnosti trenutačna brzina izumiranja vrsta je 1000 puta veća od prirodne. Prošle godine je Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da od promatranih vrsta, čak 38% njih je suočeno s opasnosti od izumiranja.
Ako se trenutačna brzina izumiranja vrsta nastavi, smatra se da će do 2050. godine površina od 1.3 milijarde hektara (otprilike 148 puta površine Hrvatske) izgubiti svoju početnu razinu biološke raznolikosti.
Nebrojeni su primjeri nestajanja vrsta od kojih jedna nedavna studija ukazuje da stotinama medicinskih biljnih vrsta, čiji su prirodni sastojci osnova za polovicu sintetičkih lijekova, prijeti izumiranje. Već sada se zbog pretjeranog izlova riblji fond u moru izrazito smanjio te ako se s takvom praksom nastavi u razdoblju od narednih 50 godina moglo bi doći do kolapsa ribljeg fonda, što bi značilo da bi više od milijardu ljudi ostalo bez osnovnog izvora proteina.
Poznata je Einsteinova izjava “Ako nestane pčela na zemlji, ljudima će preostati samo 4 godine života.” Pčele oprašuju 80% kritosjemenjača čiji plodovi čine 1/3 onoga što jedemo (npr. jabuka, krumpir, brokula, jagoda, različito bobičasto voće itd.). Jedna studija Sveučilišta Cornell je pokazala da u Sjedinjenim američkim državama pčele godišnje opraše usjeve vrijedne 14 milijardi dolara. Godine 2006. zabilježeno je drastično smanjenje kolonija pčela, u Europi i do 50%. Znanstvenici pokušavaju identificirati pravi uzrok smanjenja jedinki te vrste čije izumiranje bi vjerujemo imalo drastične posljedice ravne Einsteinovim razmišljanjima.
|
Republika Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe zahvaljujući svojem specifičnom geografskom položaju na razmeđi nekoliko biogeografskih regija te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 38.000 dok je pretpostavljeni broj vrsta znatno veći – od 50.000 do više od 100.000 |
U obilježavanju Međunarodne godine biološke raznolikosti, Program Ujedinjenih naroda za razvoj u suradnji s Ministarstvom kulture i Državnim zavodom za zaštitu prirode te u partnerstvu s časopisom GEO planira niz akcija kako bi se povećala osviještenost javnosti o važnosti očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti te promovirala inovativna rješenja poput Programa poticanja zelenog poduzetništva.
Informacija o različitim inicijativama diljem svijeta mogu se pronaći na internetskim stranicama Međunarodne godine bioraznolikosti.
Izvori
http://www.undp.hr/show.jsp?page=114011
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5488
