Parafrazirajući književnika Marijana Matkovića, autor i ravnatelj Festivala Goran Matović u uvodnom slovu njegove programske knjižice ističe: „Za razliku od svojih prethodnika (…) Krleža nije trubadur koji se zaljubio u svoj grad i pjeva mu podoknice nego stvaralac koji je Zagreb inkorporirao u svoju patnju, prkos, konspiraciju, borbu, u trajnost svog otpora zlu. Sve će to reći: Zagreb kod Krleže ne živi samo historijski već je to i perspektiva.“ Upravo u tu perspektivu njegovi će građani i gosti dobiti uvid u Krležinu kazališnom vrtu na Gvozdu te u drugim popratnim prostorima koji su u vezi s Krležom i njegovim stvaralaštvom.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u program 8. festivala Miroslav Krleža uključit će se predstavljanjem djela iz Autorove rukopisne ostavštine u petak, 5. srpnja 2019. godine, a doprinos promidžbi Krleže i njegova opusa nesumnjivo predstavljaju i faksimilna izdanja njegovih djela uz stotu obljetnicu objavljivanja. U sunakladništvu s izdavačkom kućom Jesenski i Turk i Teatrom poezije ove će godine biti pretisnuta djela Pjesme III. (1919.), Lirika (1919.) i prvi broj časopisa Plamen, koji su Miroslav Krleža i August Cesarec uređivali tijekom 1919. godine.
Posjetitelji događanja na Krležinu Gvozdu moći će uživati u drami Gospoda Glembajevi u režiji Branka Brezovca, u scenskom događanju Krležina igra detekcije, koje su dramaturški i režijski oblikovali Mario Kovač i Ana Prolić, izvedbi predstave U logoru koju je Georgij Paro režirao u okviru Festivala 2014. godine, nagrađivanoj monodrami Dragana Despota Na rubu pameti, kao i novoj predstavi Pjesma cvrčka u režiji Ive Srnec. Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža bit će prilika i za promociju knjige Zlatka Svibena Od Bele do Isabelle, scenske igre koja se bavi ženama iz Krležina kruga. Festival će završiti 7. srpnja gastronomsko-nadrealističkim susretom Doručak kod Krleže u 7 sati ujutro – vrijeme Krležina rođenja.
„Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca / glumica jer u doba Twittera i njegova predsjednika iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije dvokatnoga Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ Ove nadahnute riječi ravnatelja 8. festivala Miroslav Krleža najbolja su pozivnica da se zaviri u njegov bogati program.
Miroslav Krleža jedan je od najplodnijih i najsvestranijih hrvatskih književnika koji je u hrvatsku kulturnu baštinu upisan velikim slovima. Njegovi rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kamo su prispjeli 2001. godine po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija. I sâm Krleža bio je član Knjižnice, o čemu svjedoče njegove članske iskaznice koje su danas dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga.
Programska knjižica 8. Festivala Miroslav Krleža.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
