Cilj je Konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanjem integriranog, uključivog i pažljivo promišljenog pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati razne vidove unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u tom kontekstu.
Na Konferenciji se očekuje sudjelovanje domaćih i svjetskih stručnjaka iz područja preventivne i kurativne zaštite materijalne kulturne baštine te iz područja sigurnosne politike i upravljanja civilnom zaštitom. Dvodnevnim programom izlagači će kroz predavanja i posterska izlaganja moći predstaviti rezultate svojih istraživanja o zaštiti kulturne baštine u kriznim situacijama i osvrnuti se na stečena iskustva.
Pripremajući povelju o postupanju s kulturnom baštinom u kriznim uvjetima i smjernice o zaštiti baštine u takvim okolnostima, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) nedavno je posebno naglasila važnost uključivanja zaštite kulturne baštine u planove upravljanja rizicima u kriznim situacijama kao načina sprječavanja nepovratnih gubitaka materijalne kulturne baštine. Sukladno tome, na Konferenciji će se pojmovi zaštite kulturne baštine predstaviti kroz sustave sigurnosne politike te će se naglasiti potreba za postizanjem interoperabilnosti između sektora kulture i sektora civilne zaštite.
Upravljanje kulturnom baštinom, promatranom kao skup raznovrsnih i nezamjenjivih nacionalnih resursa, neizostavno podrazumijeva njezinu sveobuhvatnu zaštitu, u koju je potrebno uključiti širu kulturnu i znanstvenu zajednicu te umrežiti ustanove tih zajednica na temelju načela solidarnosti i suradnje. Naposljetku, uključivanje šire javnosti i razvijanje mreže volontera također predstavlja važan element u sustavu zaštite kulturne baštine.
Programom Konferencije tematizirat će se navedena područja i propitati uloga javnih ustanova u kulturi u razvoju sustava upravljanja materijalnom kulturnom baštinom u kriznim uvjetima. Tematski okvir konferencijskih izlaganja uključuje sustave i tehnike zaštite knjižnične, muzejske i arhivske građe u kriznim uvjetima, interoperabilnost između sektora kulture i sektora civilne zaštite, doprinos kulturnih ustanova postizanju ciljeva održivog razvoja (SDGs) UN-ove Agende 2030., zastupljenost kulturne baštine u nacionalnim strategijama smanjenja rizika od katastrofa, uključivanje i edukaciju građana u području zaštite kulturne baštine, promicanje i osnaživanje kulture solidarnosti među europskim i svjetskim ustanovama u sektoru kulture, povezivanje kulturnih i sigurnosnih politika u Europi i svijetu te druge inovativne i relevantne teme.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
