Rijeke teku pod utjecajem gravitacije, slijevajući se s viših nadmorskih visina prema nižima.
S obzirom na geografski smještaj Hrvatske i njen položaj koji zauzima područja Srednje Europe i Sredozemlja, klimatske prilike povoljne su za razvoj površinskih vodenih tokova (u Hrvatskoj prevladava tip humidne i subhumidne klime). Višak oborina zaslužan je za stvaranje velikog broja površinskih tokova vode kao što su potoci, rječice, jezera i rijeke.
Rijeke u Hrvatskoj podijeljene su na panonske i krške rijeke. Panonske rijeke teku u prostranim aluvijalnim nizinama ili u brdskim područjima s mekom zemljom. One su prostrane ali plitke, spore, blatnjavih, šljunčanih ili zemljanih obala. Bogate su zelenilom. U te rijeke se ubrajaju naše najveće i najduže rijeke kao što su Sava, Drava i Dunav.
Panonske rijeke pripadaju slijevu Crnog mora (62 posto teritorija svih rijeka koje prolaze kroz našu zemlju završava u Crnom moru). U krškom području velik se dio oborina brzo procjeđuje kroz raspucane površine krša (kroz ponore, jame, ponikve i vrtače), pa nema velikih površinskih tokova rijeka. One imaju veći pad i kraći tok od panonskih rijeka. Krške rijeke obuhvaćaju 38 posto riječnog teritorija naše zemlje, i spadaju u jadranski slijev (sve te vode se u konačnici ulijevaju u Jadransko more).
Rijeke su središta biološke raznolikosti i u njima živi velik broj biljnog i životinjskog svijeta. Dok ribe, rakovi i puževi u rijekama žive stalno, nekim sitnim beskralježnjacima, sisavcima, pticama i gmazovima ona najčešće služi samo kao izvor hrane.
Neke od tih životinjskih vrsta su endemske (što znači da ne žive nigdje drugdje u svijetu), a neke od njih su zakonom zaštićene. U ovom tekstu pobliže ću opisati tri riječne životinje a to su riba pastrva, zmija ribarica i ptica mala prutka.
POTOČNA PASTRVA (Salmo trutta fario)
Pastrva je skupni naziv za ribe iz porodice pastrvki (Salmonidae), reda lososa (Salmoniformes). Živi na području cijele Europe, u brzim rijekama bogatim kisikom i hladnijom temperaturom vode, nikako višom od 25 stupnjeva Celzijevih. Pastrva je vretenastog, hidro dinamičnog oblika tijela koji joj omogućuje jednostavno kretanje kroz brzo strujanje riječne vode.
Odrasla jedinka dugačka je između 20 i 40 centimetara, težine tijela oko 800 grama. 
Boja tijela je zelene do smeđe nijanse, ovisno o dobi ribe ali i okolišu u kojem živi (trbuh je znatno svjetliji). Tijelo je prekriveno sitnim ljuskicama kojih na glavi nema. Osnovna karakteristika tijela pastrve su crvene i crne pjege. Ima čvrste i široke peraje te veliku glavu s izraženim ustima u kojima su smješteni oštri zubi.
Pastrva je odličan predator koji se hrani sitnijim ribama, kukcima, ličinkama, manjim pticama i sisavcima koji plivaju po površini rijeke. Aktivna je i danju i noću.
Mrijesti se u jesen i zimu, ovisno o temperaturi vode. U vrijeme parenja nije neobično da riba mijenja boju tijela. Mužjak i ženka za mrijest traže duboke dijelove riječnog toka gdje repom i glavom iskopaju na šljunčanom dnu rupe od dvadesetak centimetara. U njih ženka polaže i do 1000 jajašaca žuto crvene boje koje mužjak odmah oplodi. Nakon dva do tri mjeseca iz jajašaca izlaze malene ribice. Veličinu odrasle jedinke postignu nakon dvije do tri godine starosti, a životni vijek im je dug, čak do 20 godina.
U Hrvatskoj je potočna pastrva najbrojnija u rijekama Like i Gorskog kotara. Osim potočne pastrve, u našim rijekama, potocima i jezerima živi desetak drugih vrsta riba iz porodice pastrvki.
RIBARICA ili KOCKASTA VODENICA (Natrix tessellata tessellata)
Ribarica ili kockasta vodenica zmija je koju nalazimo na području cijele Hrvatske, a njen život usko je povezan uz vodu. Ove zmije žive uz obale sporo tekućih rijeka i voda stajačica. Najčešće su sivkaste ili smećkaste boje, dužine tijela između 80 i 120 centimetara. 
Ženke su obično krupnije od mužjaka, a tijelo im je prošarano uzorkom tamnih pjega koje mogu biti velike, male, odvojene ili spojene – tvoreći tamne crte na leđima i bokovima. Glava ribarice je mala, uska i zašiljena, s okruglim zjenicama. Zbog građe glave i prošaranosti tijela mnogi je se ljudi boje jer izgledom podsjeća na riđovku, no ugriz ribarice nije otrovan.
Odličan je plivač i u vodi može provesti i do nekoliko sati, a voli i roniti. Hrani se uglavnom sitnim ribama i manjim vodozemcima. Svoj plijen traži aktivno plivajući i roneći ispod kamenja i vodene vegetacije. Ponekad čeka i u zasjedi. Kad pod vodom ulovi svoj plijen, iznese ga na obalu te prevrće i okreće sve dok ne dođe do glave. Tada plijen počne gutati.
Nije rijedak slučaj da na vrlo malom području obala rijeke živi veći broj ovih zmija. Ribarica se može pariti u većim skupinama nakon čega ženke u pukotinama kamenja ili ispod njih polažu pet do 25 jaja iz kojih se nakon sedam do deset tjedana liježu male zmijice. Veličinu odrasle jedinke dostigne nakon tri godine starosti.
Kad se osjeti ugroženom, ribarica bježi od čovjeka. Ukoliko ju se uzme u ruku, ona se pravi mrtva te iz svog tijela izbacuje neugodan intenzivan miris koji ostaje prisutan dugo vremena.
U Hrvatskoj je ribarica, kao i sve druge zmije, zakonom zaštićena.
MALA PRUTKA (Actitis hypoleucos)
Mala prutka je sitna, kratkonoga ptica selica koja se u vrijeme toplog dijela godine gnijezdi uz obale naših većih panonskih rijeka (Drava, Sava) te krških rijeka (Krka, Cetina, Zrmanja). 
Izvan sezone gniježđenja može je se vidjeti uz obalu jezera, močvara, ribnjaka, kanala i mora. U Hrvatskoj je mala prutka redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica.
Dužina tijela odrasle ptice je između 18 i 20 centimetara, s rasponom krila do 35 centimetara. Boja tijela je sivo smeđa, s bijelim trbuhom, tamno žutim nogama i stopalima. Kljun je relativno dug i ravan, tamnijeg vrha. Na krilima je vidljiva prugasta išaranost. Karakteristično ponašanje male prutke je stalno micanje repom.
Društvena je ptica koja živi u velikim jatima. Let joj je prepoznatljiv po ukočenim krilima nisko iznad površine vode. Hranu traži na tlu ili u plitkoj vodi. Hrani se sitnim kukcima, paucima, punoglavcima, mekušcima, račićima, sitnom ribom i malim žabama te sjemenkama. Gnijezdo gradi na tlu u plitkim rupama, u grmlju i šikarama nedaleko riječne obale.
Mala prutka u Hrvatskoj predstavlja indikator nereguliranih riječnih tokova. Velika jata se kroz našu zemlje sele od travnja i svibnja, te od kolovoza do listopada. Ne spada u ugrožene vrste ptica.
Autor teksta:
Izvori:
