U hrvatskoj povijesti te u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno jezikoslovlja, ostat će upamćen, ponajprije, kao autor prve hrvatske gramatike Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.) koja je dostupna u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zbog čega ga se u literaturi često naziva ocem hrvatskoga jezikoslovlja.
Bartholomeus Cassius, kako se potpisivao na svojim knjigama, rođen je 15. kolovoza 1575. godine na otoku Pagu.
Već tijekom školovanja, a osobito kao student, Kašić je bio među prvima u pisanju stihova i proze. Pjesnički je talent iskazao, ponajprije, prepjevom prvih 50 psalama u zbirci Pjesni duhovne. Psalme, koji se sastoje od biblijskih verseta ili pak redaka u slobodnome stihu, Kašić u svojem prepjevu prenosi u savršenijoj pjesničkoj formi dvanaesterca s dvostrukom rimom, rimom poslije 6. i 12. sloga.
U stihovima je Kašić napisao i svoju izvornu tragediju Sv. Venefrida. Riječ je o prvoj tragediji u povijesti hrvatske književnosti koja je napisana i najvjerojatnije izvođena krajem 1627. godine kada i Dubravka Ivana Gundulića.
Bartol Kašić u jezikoslovnome je pogledu iznimno zanimljiv kao prevoditelj crkvenih djela, posebno Biblije. Izdvajamo Bellarminov katekizam Nauk krstjanski (Rim 1617. ili 1622. – 1623.) te ponovljeno izdanje iz 1633. godine koje je sačuvano u Nacionalnoj biblioteci u Parizu s prvotnim pečatom Kraljevske biblioteke. Novi zavjet Biblije preveo je u razdoblju od 1622. do 1625. godine pa ponovno na općenitiji jezik od 1625. do 1631. godine. Cijelu Bibliju preveo je sâm u razdoblju od 1631. do 1636. godine.
Posebno mjesto u njegovu prevoditeljskom opusu zauzima Ritual rimski (Rituale Romanium, 1640.). Ritual rimski plod je Kašićeva zrelog stvaralaštva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka kršćana u krajevima pod turskom vlašću, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova posljednjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadrži obrede koji prate kršćanina od rođenja do smrti – po njem se 150 godina krstilo, vjenčavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Prvo izdanje Rituala rimskoga tiskano je u 2500 primjeraka, a čak šest izdanja doživio je do 1929. godine, prije Rimskoga obrednika koji ga je zamijenio.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju se dva rukopisna i deset tiskanih djela Bartola Kašića, dijelom njegovih izvornih radova, dijelom prijevoda. U povodu Godine Bartola Kašića, Dana državnosti i 4. obljetnice otvorenja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, 1999. godine otvorena je izložba. Na izložbi, uz djela Bartola Kašića, mogle su se razgledati i publikacije o jezikoslovcu, leksikografu, teologu, pjesniku, misionaru i prevoditelju Svetoga pisma na hrvatski jezik – ukupno stotinjak naslova. Izložba je popraćena i katalogom u kojem su objavljeni tekstovi dr. fra Petra Bašića, dr. Darije Gabrić-Bagarić, dr. Vladimira Horvata, dr. Valentina Putanca, akademika Josipa Vončine i dr. sc. Ivana Kosića.
Bartol Kašić preminuo je u Rimu 28. prosinca 1650. godine u Maronitskome zavodu. Zanimljivo je da se nakon svojega odlaska iz Paga, s petnaest godina, nikada nije vratio, iako je vrlo često prolazio pokraj njega. Radilo se o tome da je Kašić bio član jezuitskoga reda, čiji je rad Mletačka Republika branila.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
