O Miroslavu Krleži, njegovu radu i značaju govorit će teatrologinja dr. sc. Lada Čale Feldman, koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Irena Galić Bešker te autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović.
Predstavljena građa pratit će program Festivala, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman Na rubu pameti, putopisnu knjigu Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kamo su prispjeli 2001. godine završetkom dvadesetogodišnjega moratorija koji je zahtijevao sâm autor.
Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bit će prilika i za predstavljanje pretiska prvoga broja časopisa Plamen koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački Jug, a tiskao Hermes, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je objavljen u 15 brojeva, i to zaključno s kolovozom 1919. godine, časopis je objavio velik broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara – Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Tina Ujevića, Iljka Gorenčevića, Tita Strozzija i dr., uz velik broj tekstova samih pokretača – Miroslava Krleže i Augusta Cesarca. Povremeno je donosio i prijevode poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.
Ovaj je avangardistički časopis bitan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna etapa u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je Miroslavu Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njem objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskog predznaka.
Osim prvoga broja kultnoga časopisa Plamen, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatrom poezije, uz 100. obljetnicu objavljivanja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela, i to pjesničkih zbiraka Pjesme III (1919.) i Lirika (1919.), koje s prethodno objavljenim Pjesmama I i Pjesmama II čine cjelokupnu zbirku Krležine mladenačke ratne lirike.
Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža otvoren je u petak 28. lipnja 2019. godine na Krležinu Gvozdu premijerom predstave Gospoda Glembajevi u režiji Branka Brezovca. Program Festivala ove je godine u znaku realnoga i imaginarnoga Zagreba. „Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca/glumica jer u doba Twittera i ‘njegova predsjednika’ iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije ‘dvokatnoga’ Zagreba, Hrvatske i Evrope.
Ovi programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ Ove nadahnute riječi ravnatelja 8. festivala Miroslav Krleža najbolja su pozivnica da se zaviri u njegov bogati program koji će završiti na Autorov rođendan, u nedjelju 7. srpnja.
