Enciklopedija se razvijala kroz stoljeća, a svoj je moderan oblik poprimila u 18. stoljeću u doba prosvjetiteljstva, koje se stoga naziva doba ili razdoblje enciklopedija. Dvije su najpoznatije enciklopedije toga doba – francuska Enciklopedija i Britanska enciklopedija.
Prosvjetiteljskim enciklopedijama uvedeno je pisanje na materinskim jezicima, za razliku od do tada korištenoga latinskog jezika, čime one više nisu bile namijenjene uskomu krugu čitatelja. Time su postale komercijalni pothvati, objavljivale su se u više svezaka, obuhvaćale širok raspon tema te je uveden i praktičan abecedni klasifikacijski sustav. Ove inovacije čine temelj modela suvremenih enciklopedija.
Enciklopedije 19. stoljeća obilježene su pozitivizmom koji je utjecao na pristup znanju i njegovu organizaciju i predstavljanje te je pozitivističko opisivanje činjenica iz različitih područja prepoznato kao objektivan, vrijednosno neutralan enciklopedijski stil.
Informacijska tehnologija koja je obilježila kraj 20. stoljeća i 21. stoljeće, a svojim je utjecajem promijenila sva područja ljudskoga djelovanja, utjecala je i na razvoj enciklopedija. Uz klasične tiskane enciklopedije, javljaju se elektronička izdanja – online enciklopedije i enciklopedije na prenosivim medijima kojima je omogućen prikaz sadržaja tekstom, slikom i zvukom. Osim multimedijskoga sadržaja, omogućeno je prilagodljivo razvrstavanje natuknica, mogućnost pretraživanja cjelovitoga teksta, dinamičnost sadržaja te brza povratna veza. Kao rezultat navedenih novina sve je manje tiskanih izdanja, a enciklopedije sve više postaju multimedijski proizvodi, složene baze podataka ili portali znanja koje odlikuje interaktivnost te hipertekstualnost.
Prošla su tri desetljeća od kada je na CD-ROM-u objavljena prva elektronička enciklopedija Academic American Encyclopedia koja je sadržavala samo tekst. Prva multimedijska enciklopedija bila je Compton’s MultiMedia Encyclopedia, a objavljena je na CD-ROM-u 1989. godine. Britanska enciklopedija poznatija kao Encyclopaedia Britannica, koja neprekinuto izlazi od 1768. godine, od 2012. njezin se sadržaj objavljuje samo online.
Hrvatska enciklopedija, enciklopedijsko djelo Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža objavljeno u više svezaka, kao tiskano izdanje izlazilo je od 1999. do 2009. godine. Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije temelji se na njezinu knjižnom, tiskanome izdanju, a objavljeno je u listopadu 2013. godine. Prelaskom na mrežno izdanje, uvedene su bitne promjene, poput svakodnevnoga posuvremenjivanja i dopunjavanja sadržaja, neograničenosti opsega, interaktivnosti, dinamičnosti te povezivanja sadržaja umetanjem poveznica. Uz osnovnu tražilicu, sadržaj je moguće pregledavati i prema područjima i strukama.
Na razvoj elektroničkih enciklopedija najviše je utjecala popularizacija i širenje interneta, gdje je danas dostupno mnoštvo interaktivnih online enciklopedija i drugih izvora znanja, od kojih je većina besplatna. Slobodna online enciklopedija Wikipedija utemeljena je 15. siječnja 2001. godine Wikipedija, zasigurno najveća i najpoznatija, danas broji više od 37 milijuna članaka na gotovo 300 jezika. Ideja Wikipedije temelji se na slobodnome uređivačkom konceptu svojih suradnika, koji podrazumijeva pisanje i uređivanje enciklopedijskih članaka. Tako je i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna od suradnika koji stvaraju sadržaj o Knjižnici, njezinoj građi i uslugama u sklopu hrvatske i engleske inačice Wikipedije.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
