U istraživanju je ispitano gotovo 1 000 učenika od petog do osmog razreda te je procijenjena njihova prehrana na putu prema školi, tijekom boravka u njoj te na putu od škole do doma.
Za djecu roditelja koji su nastavili obrazovanje nakon srednje škole, primijećena je 85 % veća vjerojatnost konzumacije povrća tijekom radnih dana u usporedbi s djecom čiji su roditelji školovanje prekinuli nakon završene srednje škole ili ranije. Također, za djecu obrazovanijih roditelja bila je 67 % manja vjerojatnost ispijanja zaslađenih napitaka.
Autori naglašavaju da se razlozi primijećenih razlika mogu samo nagađati – vjerojatno ekonomski status igra bitnu ulogu. No, nadodaju i da se čini da ni imućnije obitelji ne donose uvijek zdravije odluke.
Zapaženo je i da većina djece, bez obzira na socioekonomski status, ne unosi dovoljno mliječnih proizvoda i cjelovitih žitarica te se radije odlučuje za „nezdravu“ hranu poput čipsa i prženih krumpirića. Općenito, manje od polovice djece izjavilo je da jede voće, povrće, cjelovite žitarice ili niskomasne mliječne proizvode. 17 % je priopćilo da jede brzu hranu, 20 % grickalice, a 31 % školaraca izjavilo je da konzumira zaslađena pića. 15 % u školi je bilo gladno.
Izvor: University of British Columbia
Tekst je prenesen sa stranice Vitamini.hr