prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Priča o vitaminima – Vitamin C

Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.

Sićušne tvari u našemu organizmu

Prirodno funkcioniranje ljudskoga organizma (cijeloga tijela i pojedinih organa, tkiva pa i stanica) ovisi o sićušnim tvarima koje svakodnevno unosimo u tijelo zajedno s hranom. Te sićušnjake nazivamo vitaminima. U tijelu uzrokuju biokemijske promjene i tvorbu tkiva, potiču pravilan tjelesni razvoj i izmjenu tvari te rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, pa ako ih u organizmu nema dovoljno nastat će poremećaj (hipovitaminoza) s različitim tegobama. Ako ozbiljno uzmanjka vitamina C u organizmu, može se pojaviti avitaminoza s promjenama poput  modrica po tijelu, oštećenja desni i ispadanja zubi. U gospodarski razvijenim sredinama avitaminoze su rijetkost, premda se, zbog socijalnog raslojavanja, na žalost, i u tim sredinama bilježe novi slučajevi. Vitamin C je, dakle, životno važan sastojak svakodnevne prehrane.

Već smo spominjali u prijašnjim člancima da vitamina ima više vrsta. Razvrstani su u skupine označene slovima i brojevima (primjerice vitamin A, B, C itd., a uz neka slova dodani su brojevi, B1, B2, B3 i dr.).

Najpopularniji vitamin  – C!

Kada bismo anketirali građane, posebice pripadnike mlađih naraštaja, koji je vitamin najpopularniji, većina bi ih spremno odgovorila – vitamin C. Minulog  vrućeg ljeta gotovo svakodnevno smo ga s užitkom konzumirali razrijeđenog u raznim osvježavajućim voćnim pripravcima. Istodobno, unosili smo ga u organizam (još od proljeća) zajedno sa svježim voćem i povrćem.
Sada, nakon što je nastupila jesen, a i tijekom zime, veće količine vitamina C (posebice umjetno proizvedenog, u raznim pripravcima primjerice) hotimično unosimo u organizam. Zašto? U tim vremenskim razdobljima prijete nam bolesti poput gripe i prehlade, a vitamin C je veliki borac baš u njihovu suzbijanju i, ako izbiju, ublažava posljedice (vitamin C ne liječi prehladu, ali znatno ublažava simptome i skraćuje tijek bolesti).    
U farmaceutskoj industriji C vitamin se proizvodi u obliku sirupa i kao otopina za injekcije. Sadrže ga vitaminske tablete (šumeće C tablete, tablete za odrasle i za djecu), sokovi, žvakače gume i vitaminski prah. C vitamin se često proizvodi u kombinaciji s mineralima (kalcijem, magnezijem i dr.).

Što je zapravo vitamin C?

Vitamin C (askorbinska kiselina) je kemijski jednostavan derivat sladora sa šest atoma ugljika. To je bijeli kristalni prah, bez mirisa, kiselog okusa i osjetljiv na svijetlost. Vrlo je rasprostranjen u prirodi. Evo ljestvice namirnica sa sadržajem vitamina C: 

 

Paprika zelena 103 (miligrama u 100 grama)

        

                                     

              

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ako svježu naranču iscijedite i sok popijete,

unijet ćete u organizam oko 90 grama sočnoga,

malko kiselkastoga, ukusnoga soka u kojemu

je, uz druge korisne sastojke, sadržano 71 mg vitamina C.

Ne preporuča se piti sok na prazan želudac, jer može

izazvati želučane probleme. Narančin sok se kao

lijek primjenjuje od 10. stoljeća 

                 

Cvjetača 69
Korabljica 61
Špinat 59
Ribiz 56
Kupus 50
Kelj 50
Naranča 50
Limun 50
Šparoga 33
Matovilac 32
Rotkvica 30
Kupine 30
Jagode 29
Borovnice 29
Dud 29
Grašak zeleni 26
Rajčica svježa 24
Maline 24
Buče 20
Poriluk 18
Kupus i repa kisela 18
Dunje 12
Salata žućanica 11
Banana 10
Krastavci svježi 8
Trešnje 8
Jabuke 5
Grožđe 4

 

Šampion šipak

U nas visoke vrijednosti vitamina C imaju ribizla (ribiz, rives), divlji šipak (šipak, divlja ruža, pasja drača, šipurak) i šipak, mogranj ili nar. U zrelome divljem šipku (koji nije omekšao niti je počeo gubiti boju), primjerice, ima ga 2000 mg/100 g. Sve vrste šipka su male riznice C vitamina. U ovo doba na našim tržnicama može se kupiti šipak, mogranj ili nar (punica granatum), koji se uzgaja u južnim područjima Hrvatske, posebice na dalmatinskim  otocima (na slici). Nedavno je proglašen super junakom među voćkama, jer uz 1700 mg/100 g C vitamina sadrži i vitamine B1 i B2, visok postotak voćnoga šećera (22%), minerale (kalij) i dr. 
Ribizla i šipak se najčešće upotrebljavaju za spravljanje čajeva, sirupa za djecu, marmelade i sl. Vitamina C ima i u mesu, posebice jetri (sirovoj telećoj jetri 30 mg, goveđoj 31 mg na 100 g).

Vitamin C i tjelesne tegobe

                                                                                   Vitamin C utječe na liječenje sljedećih tegoba: bronhitisa, krhkosti kapilara, modrica, prehlade, glaukoma, povišenoga kolesterola, infekcija, zacjeljivanja rana i skorbuta. Preliminarne studije kazuju da vitamin C može služiti i u liječenju (ne samo suzbijanju) gripe, dijabetesa i katarakta, te da sprječava kardiovaskularne bolesti. U narodu se tradicionalno uzima vitamin C za liječenje tegoba uzrokovanih astmom, visokim krvnim tlakom, infekcijom urinarnog trakta i aterosklerozom. Ne smije se podcjenjivati ni njegova uloga u izgradnji kolagena (sastavnoga dijela vezivnog tkiva) i metabolizmu masnih kiselina bitnih za organizam.

U 100 grama limunova soka (plod limuna daje od 40% do 50% soka) ima 51 mg vitamina C. 

 

Preporučene doze

Učena društva preporučuju različite vrijednosti vitamina C koje bi valjalo uzimati dnevno. Svjetska zdravstvena organizacija, primjerice, preporuča uzimanje 45 mg, a američki Nacionalni institut za dijabetes (National Institute of Diabetes) od 100 do 200 mg. U stručnoj literaturi se obično navodi dnevna potreba za osobe prosječne tjelesne težine i aktivnosti od 60 do 300 mg. RDA (krat za Preporučene dnevne količine vitamina i minerala prema engl. Recommended Dietary Allowances) za muškarce 90 mg dnevno, a za žene 75 mg. Naravno, potreba za vitaminima znatno se povećava s povećanjem opterećenja kojima je izložen organizam (tijekom bolesti, stresova i sl.). Većina istraživača smatra da ne treba uzimati više od 200 mg dodatnog C vitamina dnevno (u slučaju stresnog načina života dozu treba povećati za 50%). To je dovoljno da se u krvi zdravih osoba održava potrebita razina. Višak vitamina ne zadržava se u tijelu, nego se izlučuje mokraćom. Nemojte, dakle, zanemariti uzimanje vitamina C, ali ni pretjerati s dozama. Velike doze mogu izazvati proljev, mučninu ili disuriju (smetnje pri mokrenju).
Mjere opreza prilikom uzimanja
Neki znanstvenici i liječnici smatraju da veće doze vitamina C mogu poticati stvaranje bubrežnoga kamenca, pa preporučuju onima koji pate od bolesti bubrega ili bubrežnog kamenca da prije uzimanja vitamina konzultiraju svoga liječnika. Valja se savjetovati s liječnikom i ako bolujete od dijabetesa,  ako ste osjetljivi na tartrazin (industrijsko bojilo) ili na sulfite, ako ćete testirati krv u stolici i ako uzimate varfarin (Marivarin).
Prestanite uzimati C vitamin ako se pojavi alergijska reakcija, teškoće s disanjem, sužavanje grla, oticanje usnica, jezika ili lica. Simptomi trovanja vitaminom C su: glavobolja, grčenje u donjem dijelu trbuha, proljevi, vrtoglavica, povraćanje.
Važno je kazati da spomenute tegobe i loše pojave uzrokuju samo dodatne količine vitamina C koje uzimamo, nikako vitamini koje unosimo u organizam svakodnevnom ishranom.
Još nekoliko napomena

Valja imati na umu da se toplinskom obradom namirnica (tijekom grijanja, kuhanja, pečenja i konzerviranja hrane) uništavaju veće količine vitamina C (primjerice, vitamin C se raspada prilikom kuhanja na temperaturi 190 stupnjeva C). Ako jedemo samo kuhanu i pečenu hranu prijeti opasnost od izbijanja poremećaja koji nazivamo hipovitaminozom, tijelo gubi otpornost na zaraze, usporava se rast kostiju i cijeljenje rana, izbija skorbut (bolest zbog ishrane siromašne vitaminima, posebnice pomanjkanja svježega povrća u ishrani).  Nedovoljan unos vitamina C se najčešće događa kod djece.

Vitamin C je topljiv u vodi (kao što su i vitamini B skupine, te vitamin P), za razliku od vitamina koji su topivi u masnoćama (vitamini A, D, E, F i K). Smatra se da je vitamin C najjači antioksidans u organizmu (rekli smo, viškovi se lako izlučuju iz organizma).

Vitamin C – kralj prevencije!

Na kraju ćemo ponoviti: vitamin C je vrlo koristan preparat. Neki naši liječnici nazivaju ga „kraljem prevencije“. Izuzetno je moćan u borbi protiv virusa i bakterija. Kako smo već napomenuli, pomaže u sprječavanju prehlade i gripe, u očuvanju lijepoga tena te osigurava dodatnu energiju kad nam je organizam oslabljen. U čuvenoj američkoj klinici Mayo istražuje se i moguće korištenje vitamina C u suzbijanju i liječenju bolesti raka. Novija studija je potvrdila njegovu djelotvornost u pravilnom radu očiju i mozga. Naime, stanice očne mrežnice bi trebale biti „okupane“ u relativno visokim dozama ovoga vitamina. Kakve će nam još koristi pružiti taj vitamin vidjet ćemo sljedećih godina. Era velikih istraživanja se nastavlja.

Uz čašu svježe iscijeđenoga narančina soka srdačno vas pozdravlja vaša obiteljska liječnica

Dr. Diana Kostanjšek

 

Literatura:

Earl Mindell, Velika knjiga o vitaminima, izd. Menora, Zagreb, 1998.

Peter Karlson, Biokemija, izd. Školska knjiga, Zagreb, 1988. (XVII poglavlje)
Groff, Gropper, Hunt: Advanced Nutrition and Human Metabolism, West Publishing Company, New York, 1995.
Vitamin C, htpp://hr.wikipedia.org/wiki/vitamin C (slike su preuzete s toga portala)
Vitamini i minerali, htpp://www.covermagazin.com

MSD priručnik dijagnostike i terapije. XVIII izdanje

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.