Mogu ga izazvati suh i zadimljen zrak, ispušni plinovi motornih vozila, kemijska isparavanja, sluz iz nosa koje se spusti u grlo, alergija, ili ono najčešće, infekcija dišnih organa.
Kako bi dobili konkretne podatke o uzroku samog kašlja, odnosno da bi liječnik mogao pretpostaviti zbog čega je kašalj nastao, pacijent treba odgovoriti koliko dugo kašalj traje, što ga potiče, (govor, hladan zrak, položaj tijela, napor, određena hrana, doba dana, raspoloženje), mijenja li se njegov karakter, prate li ga promuklost, zaduha ili vrtoglavica, je li isključivo suh ili je praćen stvaranjem iskašljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti, ili u plućima.
Obzirom da je kašalj simptom mnogih bolesti, osoba treba liječniku naglasiti ako boluje od neke bolesti koju trenutno ne povezuje s kašljem, jer bi se naknadno moglo utvrditi da je ona jedini uzrok kašlja. To su npr. bolesti srca i bubrega, te neki tumori u području prsnog koša (medijastinuma). Tek nakon svih tih dobivenih podataka liječnik može zaključiti pravu dijagnozu te prepisati odgovarajuću terapiju.
Kašalj prema duljini trajanja možemo podijeliti na:
- akutan – ako traje kraće od tri tjedna,
- subakutan – ako traje 3-8 tjedana,
- kroničan – ako traje dulje od 8 tjedana.
Najčešći uzrok akutnog kašlja su viremije, odnosno virusne upale dišnih putova.
Subakutni kašalj također često nastaje radi viremija kao što su prehlada ili gripa, ali i radi akutnih bakterijskih upala sinusa. Najčešća bolest kod pušača, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), također je čest uzrok akutnog kašlja. Pri toj bolesti dolazi do zadebljanja sluznice dišnih putova te se onemogućuje normalna prohodnost zraka. Alergije na mnogobrojne supstance mogu također uzrokovati subakutni kašalj, koji se smiri ubrzo nakon što alergena supstanca prestane nadraživati dišni sustav.
Za razliku od akutnog i subakutnog, kronični kašalj je dugotrajan, i često mu se rutinski ne može otkriti uzrok. Tek detaljnim pregledom nalazimo pravi uzrok koji je opet najčešće respiratorna infekcija. Drugi uzrok može biti pojačana osjetljivost sluznice sinusa i bronha uslijed astme.
Od ostalih u
zroka tu su izloženost raznim kemijskim i mehaničkim iritansima (dim cigarete, zagađenje okoline, vlaga te alergeni). Zloćudne bolesti grla, bronha i prsnog koša, kao i uzimanje nekih lijekova (u prvom redu antihipertenziva- lijekova protiv povišenog krvnog tlaka iz skupine ACE-inhibitora) te srčane bolesti rjeđi su uzroci kroničnog kašlja.
Poseban problem predstavlja psihogeni kašalj, koji prestaje tijekom spavanja, a karakterističan metalni zvuk, poput laveža psa. Kod djece se povezuje sa strahom od škole, a kod odraslih kao tik kod neuroza.
Jedan od često previđenih uzroka kašlja je gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). Kod te bolesti želučana se kiselina vraća natrag u jednjak i grlo pa osobe imaju osjećaj žarenja u prsima i kiseli okus u ustima. Izbjegavanje jela par sati prije spavanja te manji obroci tijekom dana obično sprječavaju GERB, čak i bez lijekova.
Prema vrsti kašlja, obzirom na uzrok, razlikujemo:
- Kašalj kod bronhitisa, koji je u početku neproduktivan, a poslije žućkast ili zelenkast, i traje neprekidno tijekom par tjedana istim intenzitetom.Laringealni kašalj, koji se javlja kao iznenadni napad kašlja, zaglušujuć, bez iskašljaja uz osjećaj škakljanja u grlu.
- Kašalj iz dušnika je sličan kao laringealan, ali uz nadražaj dolje niže u prsima.
- Kašalj kod astme je kratak, žestok, a potiče ga duboki uzdah, udisanje hladnog zraka te smijanje.
Ukoliko kašalj ima dugotrajne primjese krvi, može se raditi o tumoru pluća, a ako krv ubrzo nestane, obično se radi o ozljedi sluznice dušnika.
Kada je kašalj produktivan s primjesima gnoja, obično je riječ o proširenju krajnjih dijelova dušnika tzv. bronhiektazijama ili gnojnim nakupinama pri ulasku stranog tijela.
Kod srčanih bolesti dolazi do kašlja kojeg prati zaduha koja je povezana s naporom ili vodoravnim položajem tijela, a znak je popuštanja srca i zastoja u plućima. Tada je iskašljaj pjenušav i vodenast te se na plućima čuje pucketanje, tzv. krepitacije.
Cijeli je niz lijekova koji se koriste za ublažavanje kašlja, bilo prirodnih ili sintetskih, a nalaze se na najvidljivijim mjestima u ljekarnama, reklamama i oglasima za zdravstveno samozbrinjavanje. To su različite tablete, pastile, sirupi, kapi, inhalatori, ulja, sredstva za utrljavanje u kožu i slično.
Osnovni lijekovi za kašalj su antibiotici, ako se dokaže da je bolest bakterijskog podrijetla. Ukoliko uzrok bolesti nije bakterija, daju se simptomatski lijekovi. U prvom redu to su antitustici koji smanjuju refleks kašlja lokalno ili centralno djelovanjem na mozak. Ukoliko je iskašljavanje otežano daju se ekspektoransi, koji uz odgovarajuću hidrataciju organizma te uz primjenu mukolitika (smanjuju gustoću iskašljaja) olakšavaju iskašljavanje. Ako se ustanovi da je kašalj posljedica alergije, naročito astme, prepisuju se antihistaminici ili kortikosteroidi u obliku tableta ili inhalatora (često u obliku pumpica ili diskova). Kod astme se za lakše disanje daju i sredstva za širenje dušnika, brohodilatatori.
Kod laringealnog kašlja, obično kod virusne infekcije, koriste se razne pastile koje stvaraju zaštitni sloj u ždrijelu te uz dodatak blagog anestetika onemogućuju uspostavu refleksa kašlja. Prilikom kronične upale sinusa (sinuitis), dolazi do cijeđenja sputuma tzv. šlajma niz grlo te dolazi do kašlja. Da bi se smirila upala u nosu, sinusima, a time i u grlu, koriste se inhalatori. To su tlačni ili ultrazvučni raspršivači otopine različitih sredstava, koje se raspršuju u male kapi, a inhaliraju se putem odgovarajućih maski.
Jasno je da kod kašlja bilo kojeg uzroka ne smijemo jesti hranu koja se drobi u oštre mrvice (prepečeni ili stari kruh, sjemenke pa i pečeni kesten) jer te mrvice nadražuju spoj grkljana i ždrijela, što uzrokuje kašalj.
Gazirana pića, voćni čajevi i voćni sokovi se ne preporučuju piti za vrijeme kašlja jer su kiseli. Sluznica grla djeluje osjetljivo na kiselinu u njima, a kiselina stvara i omotač oko sekreta u bronhijima (završetci dušnika), te onemogućuje izbacivanje sekreta iz tijela. Mlijeko i mliječne proizvode također treba izbjegavati, jer stvaraju još veće količine sekreta u tijelu i time produžuju bolest. Provjetravanje soba je važno jer suh zrak dodatno isušuje sluznicu.
U slučaju kašlja liječniku treba otići, ako kašalj traje dulje od sedam dana, kada imate povišenu temperaturu, ako je sluz koju izbacujete žuto-zelena ili krvava, kada istodobno postoje problemi s disanjem, bolovima u prsima ili ubrzanim kucanjem srca, ako se osjećate malaksalo i konstantno umorno te kada vam je apetit slab.
Najvažniji način smanjenja rizika od kašlja je prestanak pušenja, i izbjegavanje zadimljenih prostorija.
Kod svih vrsta kašlja preporučljivo je piti mnogo tekućine, osobito vruće. Topla tekućina neće samo umiriti suhi kašalj, već će i osloboditi sluz, ali treba izbjegavati kavu i alkohol jer oni ispiru tekućinu (diuretici) iz tijela koja je potrebna za iskašljavanje sluzi. Od povrća je poznato da sok od mrkve, bijele repe, luka ili češnjaka može ublažiti ili izliječiti kašalj.
U školske djece čest je sindrom krupa. Riječ krup dolazi od onomatopejske škotske riječi što znači kreštanje. Krupom se danas izražava svaka akutna upala koja rezultira suženjem larinksa, a očituje se otežanim disanjem, promuklošću, te tipičnim kašljem. Dijete koje ima krup kašlje oštro i glasno i teško diše zbog upale i začepljenosti glasnica. Krup je najteži noću, a uglavnom se javlja zimsko doba. Iako je vrlo neugodno, to stanje izazvano virusnom ili bakterijskom infekcijom, obično nije opasno.
Najbolji kućni lijek protiv kašlja je para. Stvorite zaparenu atmosferu u prostoriji u kojoj boravi bolesnik tako što ćete pustiti da voda ključa u loncu, pustiti vruć tuš ili napuniti kadu vrućom vodom, a možete se koristiti i električnim ovlaživačem zraka. Homeopatski lijek Aconite također može pomoći, a isto tako i Belladonna.
Dinko Kolarić, dr. med.
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
