Klimatske promjene i globalno zatopljenje donijele su nam temperature od 40 stupnjeva koje ljudski organizam teško podnosi jer je to temperatura koja je viša od tjelesne temperature.
Da je riječ o globalnom zatopljenju, govori i podatak da je čak pet od ukupno deset najtoplijih godina u Zagrebu izmjereno u ovom tisućljeću. Najtoplija godina bila je 2000., i to je bio početak izrazito vrućeg desetljeća. Enormno visoke temperature izmjerene su i 2001., 2002., 2004. i 2006., a kako je krenulo, sve bi ih mogla preteći ova godina.
Uslijed prošlotjednih tropskih vrućina broj intervencija Hitne pomoći povećan je za 10-15%.
Iznenađujuće je to da su osim starijih osoba u nesvijest padali mahom mladi ljudi na cesti ili radnom mjestu.
Istraživanja su pokazala da više od 20% populacije čine meteoropati, odnosno osobe koje teško podnose promjene vremena, kod kojih te promjene izazivaju nastanak ili pogoršanje već otprije prisutnih bolesti.
Čovjekov se organizam obično dobro prilagođava ljetnim vrućinama, no katkad ipak mogu nastati teškoće, i to vrlo neugodne i po život opasne.
U prirodnim uvjetima tijelo regulira tjelesnu temperaturu na tri načina u prenošenju kontaktom, ozračivanjem i isparavanjem, pri čemu se kod topline povećava brzina otkucaja srca. No, kad toplina okoliša dosegne toplinu tijela (između 36 i 37 stupnjeva), a s manjim odstupanjima, prva dva načina odvajanja topline zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem putem kože, kao i odavanjem topline preko dišnih puteva – plućima.
Krvožilni sustav vrlo je osjetljiv na promjene meteoroloških parametara, temperature, tlaka i vlage zraka te ostalih. Posljedice se manifestiraju simptomima od strane mozga ili/i srca.
Toplinski udar (sunčanica) nastaje kad se temperatura tijela povećava na više od 41 stupnjeva, no može biti i niža ako u organizmu nema dovoljno tekućine, uz teške promjene mozga. Simptomi toplinskog udara ili sunčanice su intenzivna glavobolja, opća slabost, nagli gubitak svijesti.U takvom stanju koža oboljelog postaje blijedo-sivkasta, vlažna, ljepljiva, bolesnik je nemoćan, klonuo, iscrpljen, krvni tlak mu je snižen, puls postaje slab.
Toplinska iscrpljenost nastaje zbog velikog gubitka tekućine iz tijela, a znakovi koji se obično pojavljuju su postupna opća slabost, izraziti nemir, mučnina, omaglica, gubitak svijesti. Koža tijela postaje topla, crvena i suha, bolesnik se vrlo malo znoji, temperatura tijela je visoka, puls ubrzan, a srce snažno kuca.
Kako preživjeti tropske vrućine
Da biste uspješno prebrodili razdoblje tropskih vrućina izrazito je važno pridržavati se nekih liječničkih uputa:
- Važno je popiti najmanje dvije litre tekućine dnevno. Preporuka je u organizam unositi što manje alkohola, kofeina i gaziranih pića jer pospješuju gubitak tekućine iz organizma.
- Ne izlagati se suncu između 10 i 17 sati. Kada izlazite na sunce, obavezno zaštitite kožu kremama za sunčanje s visokim faktorom zaštite, pokrijte glavu s kapom, maramom, šeširom ili nečim prigodnim. Odjenite odjeću prirodnih vlakana i svijetlih boja.
- smanjite fizičke aktivnosti na minimum. Ukoliko se ipak morate baviti fizičkim aktivnostima, pokušajte ih obaviti rano ujutro ili kasno navečer.
- Izbjegavajte pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela. Jedite puno sezonskog voća i povrća.
