21.11.2024.
1916. – umro Franjo Josip I.- austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj. Car Franjo Josip I. simbol je jedne cijele epohe: vladao je 68 godina, najdulje u tisućugodišnjoj povijesti Habsburgovaca, i u tome razdoblju prošao je najveći mogući preobražaj – od apsolutističkog monarha do liberalnog vladara u parlamentarnoj demokraciji. Upravo je on prvi u povijesti dao Austriji i državama u njezinu sustavu Ustav, i to toliko liberalan da će 1920., šest desetljeća poslije, gotovo nepromijenjen postati Ustavom Republike Austrije. Nakon Sarajevskog atentata bio je izložen velikom narodnom, vojnom i političkom pritisku da objavi rat čemu se žestoko protivio. Nakon mjesec dana pritisaka 28. srpnja 1914. godine potpisao je mobilizaciju, te potpis popratio riječima: “Ja sam učinio najbolje što sam mogao, ali sada je sve gotovo”.
1898. – rođen Rene Magritte, belgijski slikar, jedan od najznačajnijih slikara nadrealizma. Magritte je radio u tvornici tapeta te je bio dizajner plakata i reklama sve do 1926. kada je dobio ugovor sa galerijom la Centaure u Bruxellesu te dobio mogućnost slikati cijelo vrijeme. 1926. je proizveo svoju prvu surealnu sliku, “Le jockey perdu”. Njegova djela izlažu obične objekte u neobičnim okolnostima ili u čudnom kontekstu, dajuči im nova značenja. Sam Magritte je opisao svoje slike izjavivši; „Moje slike su vidljivi prizori koji ništa ne skrivaju; one izazivaju misteriju i, doista, kada netko gleda moje slike, postavi si jednostavno pitanje; „Što to znači?“ Ne znači ništa, jer ni misterija ne znači ništa, ona je nespoznatljiva“.
1694. – rođen Voltaire, francuski književnik, historičar, filozof, borac protiv fanatizma, predrasuda i staleških povlastica, svojim djelom obilježio predrevolucionarno doba u Francuskoj. Pravim imenom François Marie Arouet, ime Voltaire počet će rabiti 1718. godine kao pseudonim. Voltaire se cinično rugao čitavoj Europi, nadmoćnim kraljevima, svećenicima, filozofima koji su vjerovali da je ovaj svijet najbolji od svih mogućih svijetova, nadriliječnicima s titulama akademika, ali ne manje i sebi i svojim mladenačkim zanosima i bezumljima. Bio je strastveni protivnik Crkve, borac čiji je radikalni poklič “Uništite bestidnicu!” (Éerasez l'infâme!) snažno odjeknuo čitavim stoljećem. Voltaireova paradoksalna pozicija ogleda se i u ostatku njegova života i djela: mrzio je kraljeve i moćnike, a dobar dio života proveo je na dvorovima i bogatim apanažama; prezirao je plemiće i izrugivao se posjednicima, a kupovao je imanja diljem Francuske; borio se zajedno s enciklopedistima, a ostao je neprijatelj materijalizma.
