“Koliko god da su predrasude štetne i ograničavaju našu otvorenost spram svijeta te pripuštanje novih iskustava, toliko ih ne možemo izbjeći jer nam služe kao koordinate za kretanja unutar društvenih konvencija. Nastaju u najranijem djetinjstvu i prate nas kroz čitav život”, stoji u najavi. U svojoj suštini, književnost razobličuje stereotipe i daje nam neposrednu mogućnost identifikacije s drugima, otvara prostor u kojem se ne osjećamo ugroženima i unutar kojega možemo slike stereotipa zamijeniti slikama književnih junaka, slikama ljudi, dodaje se.
Ona je više od svega ostaloga u stanju preoblikovati čitateljevo razumijevanje sebe i svijeta, čime povratno djeluje na njegovo društveno ponašanje i samosvijest. Književnost nam daje okvir u kojem možemo sagledati cjelovitiju sliku ljudskog iskustva i povijesnih događaja, učiniti nas empatičnijima i dalekovidnijima, kako bismo bili otvoreni za nova iskustva.
O ovoj univerzalnoj temi 7. ZBF promišljat će kroz dvadesetak događanja, panel diskusija i razgovora na kojima će ugostiti značajne domaće i strane književnike, znanstvenike i novinare.
Na panel diskusiji “Djetinjstvo – odakle dolaziš stereotipe?” razgovarat će se o tome kako izaći iz naučenih okvira, spriječiti utabani put od stereotipa preko predrasuda do diskriminacije, te koja je uloga književnosti u tome. Panel diskusija “To je druga kultura!” bavit će se temom kulture zajednica te prebiva li ona onkraj rasnog, etničkog, političkog identiteta.
O tome može li srednja i starija generacija razumjeti glas mladih, mogu li pisati za njih, jesu li diskriminirani u čitavom nizu segmenata rada i života, razgovarat će gosti panel diskusije “Generacijska diskriminacija jezikom ili ‘gejtkipanje drugih komjunitija'”.
U središtu rasprave na panelu “Knjige kao ogledala i prozori u svijet” bit će kako proširiti polje djelovanja književnosti u današnjem svijetu kojim vladaju moderne tehnologije. Neodloženim djelovanjem i krucijalnim društvenim promjenama bavit će se panel diskusija “Act now! – ljudi koji su djelovali”.
Neki od najavljenih gostiju su Jul Maroh, Nebojša Lujanović, Vedrana Rudan, Korana Serdarević, Monika Herceg, Boris Jokić, Dino Pešut, Ece Temelkuran, Robert Torre, Zoran Ferić, Sena Puhovski, Barbara Matejčić, Rujana Jeger i drugi.
Važan segment ovogodišnjeg festivalskog programa je međunarodni projekt “Every Story Matters” (Svaka priča je važna) koji se bavi osvješćivanjem uloge književnosti, posebno one za djecu i mlade, u izgradnji otvorenog demokratskog društva.
Iako Europsko društvo podrazumijeva raznolikost ona se u stvarnosti ne odražava u svim njegovim segmentima: književnost i knjižni svijet u mnogim su aspektima i dalje poprilično homogeni. Nije stvar samo u tome tko piše (i koga se potiče da piše) već u tome tko će biti objavljen, tko stoji na pozornici, tko sjedi u publici, kako su likovi u književnim djelima prikazani i koji se čitatelji s njima mogu identificirati.
Projekt “Every Story Matters” počiva na premisi da svatko ima pravo otkrivati literaturu i stvarati priče, bez obzira na svoju socijalno-ekonomsku ili kulturnu pozadinu, spol, seksualne sklonosti ili mentalne i fizičke sposobnosti. Ambasadori projekta su Korana Serdarević, Jul Maroh (autorica knjige “Plava je najtoplija boja”, po kojoj je 2013. snimljen nagrađivani film), Olja Savičević Ivančević i Ivana Bodrožić.
Uzimajući u obzir specifično razdoblje u kojem se nalazi cijeli svijet pa tako i sve ljudske aktivnosti, održavanje Festivala bit će prilagođeno preporučenim epidemiološkim mjerama kako bi autori i posjetitelji u sigurnom okruženju pratili program, te će se festival održati u tzv. “hibridnom izdanju”, koje podrazumijeva i fizičke i online aktivnosti.
