Tijekom 2021. koju je Vlada RH proglasila Godinom čitanja, Ministarstvo je intenziviralo nacionalnu kampanju promicanja kulture čitanja i poticanja navika čitanja među građanima svih dobi te široku dostupnost kulturnim i umjetničkim sadržajima vezanim uz književnost. Stoga je posebno priznanje biti uključen u uži izbor Svjetske nagrade za pismenost, na današnji dan koji je UNESCO utemeljio s ciljem „promoviranja važnosti učenja i pismenosti i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva“.
Od pokretanja obilježavanja Međunarodnoga dana pismenosti, šezdesetih godina prošloga stoljeća, do danas, razvijalo se i mijenjalo shvaćanje pojma pismenosti usporedo s promjenama društvenog, političkog, znanstvenog ili tehničkog konteksta. No temeljno shvaćanje pismenosti uvijek će podrazumijevati kompetencije u području čitanja i pisanja, ali i računanja.
Osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanja stranih jezika i korištenja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje, odlike su razine pismenosti kojima težimo u suvremenom društvu. Upravo stoga, Nacionalnom strategijom poticanja čitanja i svim njezinim popratnim kampanjama i programima Ministarstvo kulture i medija pridonosi osposobljavanju i što široj dostupnosti upravo tih, međusobno povezanih kompetencija za sve generacije.
Dana 8. rujna, na Međunarodni dan pismenosti s početkom u 21 sat počinje svečanost dodjele nagrada World Literacy Awards – godišnjih priznanja koje Svjetska zaklada za pismenost dodjeljuje vrijednim inicijativama iz cijeloga svijeta koje promoviraju pismenost i obrazovanje. Dodjeljuje se u nekoliko različitih kategorija pojedincima ili organizacijama koje su se istaknule u promociji pismenosti, a po izboru stručnog suda sastavljenog od uglednih stručnjaka iz područja pismenosti i književnosti, uključujući dobitnike Nobelove nagrade za književnost i nagrađivane pisce.
Uz Ministarstvo kulture i medija, Hrvatska ima još jednog kandidata u užem krugu: profesoricu i predstojnicu Katedre za slovenski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Anitu Peti-Stantić koja je nominirana u kategoriji akademske nagrade za izvanredan doprinos ne samo u književnosti, nego i u intelektualnom radu na istraživanju pismenosti.
