Na satu Hrvatskoga jezika upoznali su se s počecima obilježavanja ovoga dana čiji je cilj osvijestiti i senzibilizirati društvo na problematiku zaoštrenih binarnih parova čiji je rezultat afirmacija nasilja nad ženama koja se s pravom može nazvati društvenim problemom o kojemu je nužno otvoreno i javno govoriti te tako potaknuti na međusobnu suradnju u suzbijanju svih oblika rodne inferiornosti i superiornosti.
Tijekom prvoga radioničkog dijela učenici su se upoznali s pojmovima kao što su seksizam, sexting, šovinizam, sextortion koji su stavljeni pod zajednički nazivnik – seksizam na internetu. Taj pojam otvara čitavu lepezu problema proizašlih iz artikulacije rodne nejednakosti u društvu koja je osobito nenaklonjena mladim ženama i djevojčicama, novinarkama, političarkama, javnim osobama i braniteljicama ženskih ljudskih prava. Ovi su izazovi istaknuti u Preporuci Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv seksizma iz ožujka 2019. godine, kojom se pozivaju Vlade država članica da provedu zakonodavne mjere koje definiraju i kriminaliziraju incidente seksističkoga govora mržnje i primjenjive su na sve medije, te isto tako definiraju i postupke prijavljivanja i odgovarajuće sankcije, a s čime su se učenici također upoznali u prvom dijelu radionice. U prikupljanju primjera seksističkih naslova i objava na internetskim portalima sudjelovali su učenici i nastavnice pa su prikupljeni primjeri poslužili kao uvod u drugi dio radionice u kojem je vođenim čitanjem odabranih ulomaka iz romana “Djevojka, žena, drugo” autorice nigerijskog podrijetla Bernardine Evaristo, prof. Glorija Mavrinac upoznala učenike s poimanjem i objektiviziranjem žene, problematikom selektivne fetišizacije ženskoga tijela, nametnutim imperativom zapadne ljepote, pojmom Drugosti, te postkolonijalnim feminizmom.
Interaktivnim se radioničkim pristupom pomoću aplikacije Zoom nastojala skrenuti pažnja na problematiku sveprisutnoga oblika epistemološkoga nasilja koje se potrošačkom društvu nudi u obliku različitih reklamnih proizvoda pa čak i anegdota, pri čemu je temeljni cilj radionice bio osposobiti učenike za analizu i prepoznavanje diskriminirajućih sadržaja.
