EduMediaTest sufinanciran je sredstvima Europske komisije i dio je njenog programa Medijska pismenost za sve (Media Literacy for All). U projektu su sudjelovali regulatori audiovizualnih medijskih usluga iz Hrvatske (AEM), Slovačke (RVR), Francuske (CSA), Portugala (ERC) i Katalonije (CAC) i javne obrazovne institucije iz Španjolske (Sveučilište Pompeu Fabra), Grčke (Nacionalni centar za audiovizualne medije i komunikacije) i Irske (Dublin West Education Centar).
Znanstveni tim barcelonskog Sveučilišta Pompeu Fabra razvio je, u suradnji s ostalim partnerima, interaktivni digitalni alat EduMediaTest kojim se provjeravaju znanja i vještine učenika u šest dimenzija medijske pismenosti (jezik, tehnologija, produkcija i distribucija, ideologija, doživljaj i estetika). Upitnik sadrži 43 pitanja, a učenici tijekom testiranja, između ostaloga, moraju analizirati i video zapise i fotografije, kao i tražiti informacije na internetu.
Odgovori, koji se analiziraju na razini grupe, odnosno razreda, daju uvid u brojne kompetencije učenika, poput razumijevanja funkcioniranja medija i tehnologija, dekodiranja medijskih poruka, kritičkog razmišljanja, vizualnog i jezičnog izražavanja, produkcije medijskih sadržaja, estetike i društvenih vrijednosti. Test također omogućuje procjenu sposobnosti učenika da prepoznaju dezinformacije i manipulacije, uoče stereotipe te da shvate koncept autorskih prava.
U pilot fazi projekta, u svibnju 2021. testiranje je održano u školama u Hrvatskoj, Francuskoj, Portugalu, Slovačkoj, Kataloniji/Španjolskoj, Grčkoj i Irskoj. Testirano je ukupno 8699 učenika, od čega 2353 učenika iz Hrvatske, što je nakon Portugala najviše testiranih.
U EduMediaTestu u Hrvatskoj je sudjelovalo 15 srednjih škola s ukupno 155 razreda:
- Elektrostrojarska škola, Varaždin
- Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
- Gimnazija Daruvar
- Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar
- Srednja škola Lovre Montija, Knin
- Srednja škola Ivana Meštrovića, Drniš
- gimnazija Split
- Strukovna škola Vice Vlatkovića, Zadar
- Talijanska srednja škola D.Alighieri Pula
- Srednja škola Ambroza Haračića, Mali Lošinj
- Škola za primijenjenu umjetnosti, Rijeka
- Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića, Ploče
- Hotelijersko-turistička škola, Zagreb
- Upravna škola, Zagreb
- Srednja škola Ban Josip Jelačić, Zaprešić
Najbolje rezultate učenici iz Hrvatske, kao i iz većine partnerskih zemalja, postigli su u dimenziji tehnologije, odnosno pristupa sadržaju, upravljanja i korištenja internetom, što upućuje na to da škole, kada medijsku pismenost svode na digitalnu vještinu, zapravo nude obrazovanje u jedinom području u kojem su učenici dobrim dijelom kompetentni. Najslabije rezultate učenici su postigli u dimenzijama doživljaja (recepcije), jezika te produkcije i distribucije. To upućuje na to da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi, niti dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i da mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno da imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje lažnih vijesti.
Na temelju rezultata testiranja partneri u EduMediaTestu izradili su i preporuke za Europsku komisiju u pogledu jačanja medijske pismenosti i medijskog obrazovanja u školama. Na primjer, u skladu s rezultatima u dimenziji produkcije i distribucije, u kojoj su učenici iz Hrvatske i svih drugih država pokazali najmanje znanja, preporuka je da se osmisle specifični programi i osiguraju sredstva za povećanje vještina učenika za stvaranje medijskih sadržaja, te da se poboljša suradnja između škola i medija, kako bi učenici mogli izravno učiti o tome kako funkcioniraju mediji i kako se proizvode medijski sadržaji. Također, predlaže se i razvijanje programa cjeloživotnog učenja medijske pismenosti za sve generacije.
Za ispunjavanje EduMediaTesta ukupno 72,9 % ispitanika iz sedam europskih država koristilo je računala, a jedina iznimka bila je Hrvatska, gdje je nešto više od polovice učenika koristilo pametne telefone ili tablete, što ukazuje na problem nedovoljne i neujednačene opremljenosti škola informatičkom opremom u Hrvatskoj.
“Rezultati EduMediaTesta upozoravajući su, jer ukazuju da naši srednjoškolci imaju nisku razinu kritičkog razmišljanja, da ne razumiju dovoljno dobro kako funkcioniraju mediji te da se ne znaju zaštiti od manipulacija i dezinformacija. Stoga je zaista nužno u školama posvetiti znatno više pažnje poučavanju učenika kritičkoj medijskoj pismenosti i produkciji medijskih sadržaja, nego učenju o tehničkim vještinama, s kojima nemaju problema. Agencija za elektroničke medije i UNICEF za takva predavanja i radionice nastavnicima pružaju podršku pripremom didaktičkih edukativnih materijala, koji se mogu preuzimati s našeg portala medijskapismenost.hr“, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.
Osim upitnika za evaluaciju vještina medijske pismenosti, u sklopu projekta EduMediaTest pripremljeni su i obrazovni materijali povezani s pitanjima i temama iz upitnika s prijedlozima aktivnosti za razvoj medijske pismenosti, koje će nastavnici moći koristiti na temelju rezultata evaluacije učenika. Ti su materijali dostupni na internetskoj stranici edumediatest.eu, preko koje već sada svi zainteresirani nastavnici, odnosno škole mogu testirati učenike. Upitnik i materijali dostupni su na deset europskih jezika, uključujući hrvatski.
Preporuke koje su partneri u projektu EduMediaTest sastavili za Europsku komisiju moguće je preuzeti ovdje.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
