Ćirilica je postojala i trajala u hrvatskoj materinskoj riječi od 11/12. do 19. pa čak i 20. stoljeća. O hrvatskoj ćiriličnoj baštini interaktivno predavanje učenicima sudionicima eTwinning projekta “Paleografski ambasadori – Međunarodni dan maternjeg jezika 2022. godine / International Mother Language Day 2022” autorice projekta Edite Kevro, MA iz JU Osnovne škole “Drežnica”, Mostar i suradnice Ivanke Tomić, Osnovne škole “Pavao Belas”, Brdovec, održao je dr. sc. Kristian Paskojević iz Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. U dubrovačkoj diplomaciji ćirilica se počela koristiti krajem 12. stoljeća s tim da je pojačano korištenje ovog pisma u 14. stoljeću, a njegova kulminacija u 15. stoljeću. Zanimljivo je, istaknuo je dr. Paskojević, kako je Dubrovnik s Osmanlijama nastavio komunicirati ćirilicom sve do 19. stoljeća. Postoje primjeri liturgijskih ćiriličnih spomenika poput ćiriličnog molitvenika rimokatoličkoga obreda Ofičje koji je ujedno i hrvatski ćirilički prvotisak. Uporaba ćirilice bila je u tolikoj mjeri raširena da je upravo Dubrovnik jedan od centara u kojem se razvila posebna inačica ove vrste pisma – diplomatička ćirilička minuskula.
“Veliko mi je zadovoljstvo bilo održati predavanje koje je, kako vidim, odlično prihvaćeno pred tolikim (virtualnim) auditorijem paleografskih entuzijasta. Što se tiče dojmova, vjerujem kako bi svaki znanstvenik kao predavač bio oduševljen brojem sudionika, kao i njihovim entuzijazmom. Činjenica kako se radi o djeci različitih uzrasta, koja odvajaju svoje slobodno vrijeme za usvajanje novih spoznaja o paleografiji, disciplini koja se vrlo dugo nezasluženo smatrala povijesnom pomoćnom znanošću, samo pojačava moje impresije. Bilo mi je iskreno zadovoljstvo upoznati takvu zahvalnu publiku s presjekom hrvatske ćirilične baštine, relativno zapostavljenim dijelom hrvatske kulture. Prijenos znanja našim najmlađim uzrastima stvarno je jedan od najzahvalnijih zadataka i ja se ne mogu osjećati drukčije nego zahvalnim na ukazanom povjerenju. Nadam se kako je ovaj prvi susret tek početak i da će se naša suradnja i u budućnosti nastaviti” rekao je dr. Paskojević.
Učenicima koji sudjeluju u projektu i njihovim učiteljima predavanja i radionice drže znanstvenici, profesori te stručnjaci koji se bave proučavanjem jezika i povijesti jezika, a rade na fakultetima i institutima u BiH, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.