Nije ni čudo, projekt je uz utvrđivanje starih i stjecanje novih saznanja o čokoladi uključivao i degustaciju ove svima omiljene poslastice. Projekt je započeo u siječnju 2022. godine, a realiziran je u nekoliko etapa. U prvoj etapi, učenici su u skupinama analizirali različite čokoladne uzorke, određujući količinu šećera, udio kakao praha i ostalih sastojaka, tražeći podatke o zemlji porijekla čokoladnih proizvoda te na koncu ocjenjujući okus uzoraka ocjenom od 1 do 6, a najveću ocjenu dobile su čokoladice “Kinder Bueno” i “Tortica”.
Druga etapa projekta uključivala je izradu osobnih iskaznica omiljenih učeničkih čokolada. Hrabro su krenuli prema trećoj etapi čokoladnog putovanja, koje se sjajno uklopilo u projektni dan škole pod nazivom “Misli zdravo – budi zdrav”. Učenici njemačkog jezika su se upoznali s razlozima zbog kojih se i čokolada može smatrati zdravom namirnicom čime su razbili mnoge predrasude o ovoj poslastici. Saznali su da su tamna čokolada i kakao bogati antioksidantima odnosno prirodnim spojevima koji štite naš organizam od brojnih bolesti. Zasigurno ste već znali da čokolada pozitivno utječe na naše raspoloženje. Čokolada naime stimulira proizvodnju endorfina (hormona sreće), a sadrži i sadrži triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja stimulira proizvodnju serotonina, prirodnog antidepresiva koji je zaslužan za stabiliziranje raspoloženja.
Ova faza projekta uključivala je korištenje mnogih osjetila – slušanje i analizu pjesme “Schokolade” njemačkoga benda “Deine Freunde”, degustaciju čokolada od kojih su okusom najboljom ocijenili bijelu čokoladu “Toblerone” te uživanje u domaćim kolačima profesorica njemačkog jezika. Učenicima se osobito svidio čokoladni psiho-test, a uz bijeli “Toblerone” oduševili su se i okusom tamne čokolade.
Projekt “Schokolade” završen je posjetom zagrebačkom Muzeju čokolade. Uz nezaobilaznu degustaciju i stručno vodstvo učenici i profesorice napravili su čokoladnu šetnju kroz stoljeća – od Maja, starog naroda iz središnje Amerike koji su materijalna i nematerijalna dobra plaćali zrncima kakaovca (Jeste li znali da je za puricu bilo potrebno izdvojiti više nego za sat ljudskog rada?), preko dekadentnih kraljevskih dvora do ručne izrade i tvorničke proizvodnje čokolade koja je napokon postajala dostupna i široj publici. U muzeju se nalazi i čokoladna karta svijeta na kojoj se može vidjeti koliko se godišnje u svijetu pojede čokolade po glavi stanovnika. U Hrvatskoj je to 4,2 kg. U dobrom raspoloženju završen je posjet muzeju, a time i čokoladni projekt. No prije kraja učenici su navratili u slastičarnicu u centru grada i počastili se sladoledom uz nezaobilazni čokoladni preljev.
