Izrađene su uz potporu Stručne skupine za suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja, koju čine stručnjaci iz akademske zajednice, novinarstva, radiotelevizije, civilnog društva i tehnoloških poduzeća te obrazovanja i osposobljavanja, a namijenjene su učiteljima, nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovnih i srednjih škola, bez obzira na predmet i njihovu razinu znanja i iskustva u tom području.
“Zamišljeno je da se ove smjernice koriste u učionicama cijele Europe i inspiriraju nastavnu praksu“, navodi se u predgovoru koji potpisuje Mariya Gabriel, povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.
“Iako su ove smjernice nove, nismo krenuli od nule jer su promicanje digitalne pismenosti i suzbijanje dezinformacija visoko na popisu prioriteta političkog programa EU-a. U praksi to vidimo iz provedbe akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja, akcijskog plana za europsku demokraciju, Akta o digitalnim uslugama i ažurirane strategije ‘Bolji internet za djecu’ (BIK+). Isto tako, u području obrazovanja i osposobljavanja nastavljamo podupirati stručno znanje koje dolazi do izražaja u okviru programa Erasmus+, Europskih snaga solidarnosti i eTwinninga. Nadogradnja tog rada osnova je naših nastojanja da uspostavimo europski prostor obrazovanja. Međutim, očito je da postoji i potreba da se poveća uloga obrazovanja i osposobljavanja u promicanju digitalne pismenosti i suzbijanju dezinformacija”, stoji također u predgovoru Smjernica.
Smjernice sadržavaju definicije ključnih pojmova, brojne korisne informacije, praktične savjete za poučavanje i učenje te niz prijedloga aktivnosti kojima je cilj razvoj digitalne pismenosti i otpornosti na dezinformacije, koje se definiraju kao dokazivo lažne ili obmanjujuće informacije koje su smišljene, iznesene i šire se radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te mogu naškoditi javnom interesu.
Kroz predložene aktivnosti učenici će, među ostalim, istraživati informacije iz različitih izvora, vježbati razlikovanje činjenica od mišljenja, raspravljati o slobodi medija, provjeravati informacije iz medija. Osim o dezinformacijama i njihovim ekonomskim i tehnološkim aspektima, učenici mogu saznati više i o misinformacijama (provjereno lažnim informacijama koje se objavljuju bez namjere da se nekoga obmane, a često ih se dijeli jer korisnik vjeruje da su istinte) i malinformacijama (činjenično točnim informacijama koje se koriste ili prikazuju na štetan ili zlonamjeran način), kao i o teorijama zavjere.
Zadnje poglavlje Smjernica bavi se vrednovanjem i evaluacijom digitalne pismenosti u školi i učionici te se u njemu mogu pronaći primjeri vrednovanja sposobnosti učenika da prepoznaju manipulativne naslove, ili pretražuju internet metodom lateralnog čitanja, zatim vrednovanja kojima se ispituje stav učenika prema informacijama te primjeri izjava za samovrednovanje digitalne pismenosti.
Tekst je u potpunosti prenesen s mrežnih stranica Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.
