Pristupačnost informacija te jednostavno i brzo dobivanje odgovora bez korištenja tražilica i selektiranja informacija među brojnim rezultatima pretraga, glavne su karakteristike koje ga čine popularnim među mladima. Iako i sam ChatGPT navodi da je kvalitetna i pouzdana informacija još uvijek važnija od brze dostupnosti te preporuča primjenu ChatGPT kao dodatnog izvora informacija, mnogi ga koriste zanemarujući važnost provjere informacija kao i korištenja više relevantnih izvora.
Ujedno, ChatGPT moćan je jezični model koji se može koristiti i za generiranje raznih tekstova, članaka, pjesama, seminarskih i istraživačkih radova, eseja. Podešavanjem i uređivanjem generiranog teksta, dodavanjem opisnog jezika i osobnog promišljanja o temi, tekstove je moguće personalizirati i učiniti ih čitljivijima i privlačnijima. Utvrditi originalnost takvih tekstova, postaje sve zahtjevnije. U usporedbi s tradicionalnim copy-paste plagiranjem, ChatGPT povlači informacije iz brojnih izvora kako bi formulirao potpuno nove odgovore koji nisu dio niti jednog određenog izvora.
GPTZero
Iako su mogućnosti chatbota impresivne, njegov potencijal ujedno izaziva i zabrinutost. Zato je Edward Tian, student informatike na Princetonu, izradio aplikaciju koja bi trebala otkriti je li tekst napisao jezični model poput ChatGPT ili čovjek. [1] Aplikacija GPTZero analizira složenost teksta (zbunjenost) i stilove pisanja koje upotrebljavaju književnici, novinari, nastavnici, sa stvorenim algoritmima. Kako struktura ljudske misli nije linearna tako niti rečenična struktura (raspršenost) nije unificiran obrazac dok tekstovi generirani jezičnim AI modelima prate linearnu rečeničnu strukturu kojoj često nedostaje prirodne promjenjivosti jednako kao i fine nijanse stilskog izražavanja. Trenirani su na velikim količinama teksta koji uključuju različite vrste pisanja, primjerice časopise, knjige, novine, internetske članke, chatove i druge tekstualne dokumente te često koriste specifične riječi ili fraze koje je moguće prepoznati kao dio generiranog pisanja. Zbunjenost se odnosi na složenost teksta, odnosno ukoliko je GPTZero zbunjen tekstom, podrazumijeva da je tekst vrlo složen te da ga je napisao čovjek a ukoliko mu je tekst poznat (podatci na kojima je treniran) procjenjuje ga niskom razinom složenosti kojemu je autor ChatGPT.
Testirajmo!
GPTZero nalazi se na poveznici https://gptzero.me/ i ne zahtijeva registraciju. Sučelje je vrlo jednostavno i omogućava učitavanje dokumenta u pdf, docx, txt formatu ili putem jednostavnog unosa teksta pri čemu tekst mora imati najmanje 250 znakova.
- Test: Zatražila sam ChatGPT izradu članka (do 500 riječi) o aplikacijama koje koriste umjetnu inteligenciju i primjenjive su u obrazovanju te da navede dobrobiti njihove primjene za učenike. Tekst sam učitala u GPTZero i nakon nekoliko sekundi uslijedio je odgovor : „Your text is likely to be written entirely by a human“. (Vaš je tekst vjerojatno u potpunosti napisao čovjek) Prosječna ocjena zbunjenosti: 483.800, Ocjena raspršenosti: 218.327
- Test: Budući ovakav odgovor nisam očekivala, isti sam tekst, ovoga puta na engleskom jeziku, ponovno učitala u GPTZero i uslijedio je drugačiji odgovor: „Your text may include parts written by AI“ (Vaš tekst može sadržavati dijelove koje je napisao AI) Prosječna ocjena zbunjenosti: 31.857, Ocjena raspršenosti : 20.748 uz niz rečenica obojanih žutom bojom koja označava vjerojatnost da ih je napisala umjetna inteligencija.
- Test: Prije zaključka, odlučila sam testirati ovaj članak izravno u aplikaciji. Testirala sam ga na hrvatskom i na engleskom jeziku. Uslijedio je identičan odgovor: „Your text is likely to be written entirely by a human“ (Vaš je tekst vjerojatno u potpunosti napisao čovjek) Prosječna ocjena zbunjenosti: 4342.720 Ocjena raspršenosti: 17383.863. To je svakako bio odgovor koji sam očekivala.
Zaključak: Iako je GPTZero prepoznao sadržaj kojega je stvorio čovjek, nije bio uspješan u otkrivanju sadržaja kojega je stvorila umjetna inteligencija što znači da se ne možemo pouzdati u njegove rezultate. No, budući se radi o testnoj verziji aplikacije te da tim GPTZero radi na unaprjeđenjima, za očekivati je da će nova verzija donijeti i nova poboljšanja.
Vodeni žig
Kao i mnogi drugi modeli generiranja teksta, ChatGPT može se koristiti ne samo za pisanje školskih zadataka već i još opasnijih phishing poruka, lažnih dokumenata, štetnih malwarea, neistinitih informacija i raznovrsnih prijevara.
Profesor računalstva, istraživač na OpenAI, Scott Aaronson, javnosti je obznanio da OpenAI razvija alat za označavanje teksta generiranog GPT-om vodenim žigom te bi alat svaki puta kada ChatGPT generira tekst, ugradio vodeni žig koji identificira izvor njegova nastanka. [2] Alat će se izvoditi na razini poslužitelja i koristit će kriptografiju za pseudoslučajni odabir znakova, odnosno tekst generiran alatom i dalje bi izgledao slučajno za sve izuzev korisnika koji posjeduje “ključ” za otkrivanje žiga. Cilj alata je prepoznati izvor teksta i spriječiti zlouporabu umjetne inteligencije. Budući još uvijek postoje ograničenja u implementaciji vodenog žiga, rješenje ćemo morati pričekati.
Što nam preostaje?
Dok čekamo gotova rješenja za prepoznate probleme, važno je koristiti vlastite snage i inteligenciju kako bismo se pripremili za buduće izazove. Zabrana korištenja AI neće riješiti sadašnje probleme, samo će odgoditi stvaranje rješenja. Stoga, umjesto da djeci i mladima branimo korištenje umjetne inteligencije trebamo stvarati kulturu odgovornosti prema posljedicama njezine primjene. Na taj ćemo način pripremati buduće generacije za sve složenije izazove i sve brojnije moralne dvojbe koje sa sobom donosi tehnološki napredak.
[1] The Washington Post https://www.washingtonpost.com/education/2023/01/12/gptzero-chatgpt-detector-ai/
[2] TechCrunch Startup and Technology News, https://techcrunch.com/2022/12/10/openais-attempts-to-watermark-ai-text-hit-limits/
